Brojni su dosad krenuli u taj biznis vodeći se baš brzom zaradom te su kako bi u njega "upali" čak posuđivali novac ili podizali kredite, ali i zakupljivali zemlju kako bi podizali plantaže. Računica je bila - uloženo će se vratiti i zaraditi već u prvom sedmogodišnjem turnusu, međutim, već nakon nekoliko godina, poslije početne euforije, pojavili su se i prvi problemi.
Prvo su to bile primjedbe otkupljivača na kakvoću ulja, a zna se kako cijenu ulja određuje kvaliteta, da bi ovogodišnje otkupne cijene smilja, unijele nemir među proizvođače, pa se mnogima od njih neće isplatiti uloženi trud i novac. Jer se cijena ubranog smilja u otkupu srozala s nekadašnjih pet do sedam KM po kilogramu na jedva 1,30 KM!
Stanje - već viđeno
Prof. dr. Ahmed Džubur, koji godinama vodi znanstveno istaživanje o sadnji i uzgoju smilja, kaže kako je to sve već viđeno te da je ovo što se sada događa oko cijene otkupa smilja klasičan primjer nesrazmjera ponude i potražnje.
Podsjeća kako je proteklih godina u Hercegovini znatno povećana sadnja smilja, te kako je već ranije govorio da je smilje istovremeno velika nada, ali i strepnja za sve ljude koji se bave plantažnom proizvodnjom i destiliranjem, s obzirom na to da je BiH postala globalni lider u plantažnoj proizvodnji smilja jer je više od 2000 hektara zasađeno u Hercegovini.
Ono u čemu se zakazalo, upozorava Džubur, jest plasman, odnosno, prodaja proizvoda destilacije, eteričnih ulja, jer se svi akteri moraju uključiti kako bi svi bili zadovoljni, a Bosna i Hercegovina iskoristila svoj potencijal. Smatra kako će, kada ova svojevrsna kriza prođe, opstati određeni broj proizvođača, a to su oni koji imaju kvalitetu i koji su pronašli kanale prodaje. "Dio će svakako odustati ili propasti, naglašava Džubur, jer je cijena smilja u tri godine znatno pala, ali ovo je i potvrda one teze kako se vrlo teško preko noći može postati bogat", kaže Džubor za Slobodnu Dalmaciju dodajući kako se smilje sadi i u okolnim zemljama.
'Svi nude nešto čega nema, i to u apsurdnim količinama'
Prema njegovim riječima, iduća godina također ne donosi optimizam. I Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, slaže se s njim. Pritom ističe kako se treba posvetiti pozornost boljoj kvaliteti proizvedenog ulja.
No, također navodi kako inozemni kupci imaju pogrešnu percepciju o prekomjernoj proizvodnji eteričnog ulja od smilja u regiji Hercegovine, a razlog tomu je preveliki broj brokera, nakupaca i neozbiljnih ponuđača prema inozemstvu. "Svi nude nešto čega nema, i to u apsurdnim količinama", kaže Dujmović te dodaje da treba proći određeno vrijeme kako bi kupci prepoznali ozbiljne ponuđače, koji stvarno posjeduju vlastito ulje, od onih koji nude tuđi proizvod.