Vlastiti stan je uvijek dobra investicija, ali samo u slučaju da se plaća gotovinom, u suprotnom nerijetko se otplaćuje "čitav život" i na kraju plati dvostruko više od njegove stvarne vrijednosti. Prije financijske krize stambeni su krediti na hrvatskom tržištu doživjeli pravi bum. Nije se previše razmišljalo kako će se otplaćivati, niti o valutnom riziku. Svjesno ga se prihvaćalo, a koliko može biti opasan u zadnjih godinu dana najbolje su osjetili građani čiji su krediti vezani uz švicarski franak.
Stručnjak za stambenu politiku i profesor Pravnog fakulteta Gojko Bežovan smatra da će cijene stanova u Hrvatskoj dodatno padati i upozorava da je porazna činjenica što opće ne znamo koje su stvarne cijene nekretnina na tržištu.
Lihvarske kamate i špekulantske cijene
"To je velika nevolja i ja sam je prošao. Kupnja stana je osobni izbor, na svakom je da dobro razmisli i napravi neku životnu strategiju. Ljudi koji su podigli kredite uz lihvarske kamate i kupili stanove čije su cijene špekulantske, dugoročno su si stavili kamen oko vrata", kaže Bežovan, navodeći kao primjer susjednu Mađarsku i Budimpeštu u kojoj kvadrat novogradnje na pristojnoj lokaciji košta 1.000 eura.
Mladim obiteljima koje žele riješiti stambeno pitanje savjetuje da računaju dugoročno. Kako bi se kod banaka morali zadužiti za što manji iznos, kaže da je za početak najbolje odabrati manji stan, one koji nisu novogradnja jer su jeftini, te one na rubnim lokacijama grada čiji se kvadrati prodaju po nižim cijenama.
Josip Tica, stručnjak za nekretnine i profesor na Ekonomskom fakultetu, kaže da je već odavno podstanarstvo isplativije nego kupnja stana na kredit jer su u Hrvatskoj stanovi užasno skupi. Smatra da je to loše rješenje posebno za ljude s niskim primanjima jer im to značajno smanjuje životni standard, a jako je loše i za funkcioniranje ekonomije jer ljudi postaju nemobilni.
Potkrijepio je to računicom na konkretnom primjeru.
"Pretpostavimo da je cijena kvadrata na tržištu 1.750 eura. U tom slučaju stan od 50 metara kvadratnih će koštati 87.500 eura, a rata kredita na 30 godina i uz kamatu od 7 posto će iznositi 582,14 eura. Usporedimo li to s cijenom mjesečnog najma od recimo 300 eura za taj isti stan, očigledno je kako je unajmljivanje stana od 50 metara kvadratnih po sadašnjim cijenama tijekom slijedećih 30 godina jeftinije 282,14 eura mjesečno.
Napravimo li istu usporedbu na razdoblje od 50 godina, 30 godina ćemo vraćati kredit od 582,14 eura, a nakon toga 20 godina ćemo plaćati nula kuna. U pojednostavljenom prosjeku to bi bilo 349,28 eura mjesečno, a najam je 300 mjesečno. Dakle i dalje je 49,28 eura mjesečno jeftinije unajmljivati stan", navodi Tica primjer.
Dodaje da je dobra strana najma što, kad stan postane derutan možete se preseliti u novi stan i dalje plaćati isti iznos, a kad kupite stan nelogično je očekivati da ćete za 50 godina živjeti u njemu bez dodatnih troškova održavanja, a koji će samo povećati njegovu cijenu.
No, uz ovu računicu u obzir treba uzeti i činjenicu da su u Hrvatskoj niske mirovine i da se mnogi boje da, kada odu u mirovinu, neće moći plaćati najam stana.
Zemlja bez stambene politike
Profesor Bežovan upozorava da Hrvatska nikada nije imala strategiju stambene politike, a takvo je stanje, kaže, "idealno" za velike zloporabe. Da je tako, kaže, potvrđuje i to što ni ovoj vlasti nije stalo da uvede porez na nekretnine, sredi tržište stanova za najam i u sustav oporezivanja uključi 35.000 praznih stanova u Zagrebu koji su kupljeni iz špekulantskih razloga, a ne kako bi se u njima stanovalo.
Unajmiti pristojan stan za pristojan novac u Hrvatskoj je gotovo nemoguća misija. Oni koji su se odlučili za takav izbor rješenja životnog prostora, zbog nesređenog tržišta ovise o sreći i gazdama koji im, u nedostatku zakona, diktiraju pravila ponašanja u stanu koji skupo plaćaju.
Tome je tako i jer, za razliku od zapadnoeuropskih zemalja, investitorima u Hrvatskoj još uvijek nije zanimljivo zarađivanje kroz javni najam stanova. U iznajmljivanju interes nisu našli niti mnogi posrnuli investitori koji zbog krize ne mogu prodati stanove.
Sreću da po cijenama koje su više od socijalnih, a niže od uobičajenih podstanarskih unajme stan imalo je tek nekoliko stotina zagrebačkih obitelji kojima je Grad Zagreb takve stanove ponudio u naselju Sopnica-Jelkovec. Osim povoljne cijene, zakupci tih stanova imaju i sigurnost jer su se ugovorom vezali da će u stanu biti određeno vrijeme.
Vezani članci:
arti-201012210299006 arti-201009160168006 arti-201012150554006 arti-201012210299006
