Hrvatska još nema svoga milijardera, ali zato ima 120 supermilijunaša s više od 30 milijuna dolara, a jedanaestero među njima su pravi 'kapitalci' s imovinom većom od 100 milijuna dolara. Doduše, nakon urušavanja carstva Ivice Todorića tih 'kapitalaca' je vjerojatno desetero, piše Slobodna Dalmacija prenoseći podatke iz novog izvješća konzultantske tvrtke Knight Frank iz Londona.
Prema tom izvješću, hrvatski bogataši uglavnom imaju između deset i 100 milijuna dolara, a takvih je oko 590.
Gotovo 12 tisuća milijunaša iz 'lake kategorije'
U prošlom desetljeću broj supermilijunaša u Hrvatskoj je porastao za 33 posto, iako je u istom razdoblju hrvatsko gospodarstvo oslabjelo, a bruto domaći proizvod je za nekoliko postotaka niži nego prije 10 godina. Bez obzira na krizu, broj hrvatskih supermilijunaša rastao je dvostruko brže nego u ostatku Europe (17 posto), ali sporije od svjetskog prosjeka (42 posto). Osim toga, procjena Knight Franka kaže da Hrvatska ima i 11.900 milijunaša iz tzv. lakše kategorije, onih čija je imovina veća od milijun dolara. Taj se podatak odnosi samo na one prijavljene u domovini.
Procjena Knight Franka o broju hrvatskih bogataša čini se preniskom, piše Slobodna Dalmacija napominjući da bi uzimanjem u obzir i vrijednih nekretnina, naročito na vrhunskim lokacijama na Jadranu, broj hrvatskih građana s imovinom vrijednijom od milijun dolara svakako bio veći.
No, Knight Frank u imovinu bogatih ne ubraja kuće u kojima stanuju, nego dodatne kuće i nekretnine, dionice i vrijednosne papire, umjetničke kolekcije, zrakoplove, jahte, zlato, vino, satove i slične vrijedne predmete. Forbes, primjerice, prilikom procjene imovine bogatih ljudi stavlja težište na vlasništvo nad poduzećima, odnosno dionicama. Tako prema Forbesu Hrvatska ima petero osoba s bogatstvom većim od 100 milijuna dolara, dvostruko manje nego što ih je pobrojio Knight Frank.
Samo 40 posto Hrvata popravilo svoje dohotke
Tvrtka Knight Frank procjenjuje i da će broj milijunaša u Hrvatskoj u sljedećem desetljeću porasti za samo 10 posto. Primjerice, broj onih s imovinom većom od 30 milijuna dolara već drugu godinu ne raste.
Također, među bogatašima je uočljiv trend smanjenja ulaganja u financijsku imovinu, a statistika pokazuje da gotovo svi bogati ljudi diverzificiraju svoja ulaganja, piše Slobodna Dalmacija. Najviše ih imovinu ima u svojoj kompaniji, a čak ih 56 posto ulaže u nekretnine. Popularno je imati i određeni iznos gotovine, ulagati u dionice, zlato, donedavno i u kriptovalute. U posljednje vrijeme najprofitabilnija su ulaganja u umjetnička djela i u raritetna vina, dok se više ne isplati ulagati u kinesku keramiku i namještaj jer gube na vrijednosti.
S druge strane, nedavno "Tranzicijsko izvješće" Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kazuje da je samo 40 posto stanovništva Hrvatske u proteklih 27 godina popravilo svoje dohotke u usporedbi s prosjekom najrazvijenijih zemalja. Oko 60 posto stanovnika doživjelo je pogoršanje životnog standarda u odnosu na razvijene, pri čemu 12 posto građana Hrvatske živi lošije nego 1989. godine.
Za Čehe smo 'sirotinja'
Prema procjeni Credit Suissea, imovina pod upravom nešto manje od četiri milijuna Hrvata iznosi 120 milijardi dolara i lani je porasla za sedam milijardi. Prema klasifikaciji švicarskih bankara, Hrvatska spada u zemlje s višim prosječnim dohotkom, dok, usporedbe radi, Slovenija spada u zemlje visokog dohotka. Jači smo od istočnih susjeda, ali kad se usporedimo s Austrijom, vidimo koliko smo zaostali u globalnoj utrci. Prosječan Austrijanac na računu ima 5,5 puta više od Hrvata. Kada se zbroji sva vrijednost svih zemalja iz bivše Jugoslavije, dobije se iznos 120 milijardi manji nego što na računima drži Češka.
