Sastanak se u sklopu redovitih konzultacija s bankarima održao na inicijativu ministrice financija, ali neslužbeno se doznaje da se čelni ljudi Zagrebačke, Splitske i Erste banke nisu odazvali pozivu zbog ranije zakazanih obveza.
Problem švicarskih franaka vruća je tema i u bankama koje pokušavaju 'gasiti požar' postupnim smanjenjem kamatnih stopa. Raiffeisen banka od 1. lipnja spušta kamate na kredite s valutnom klauzulom u eurima i u francima 0,25%, a slična najava stigla je i iz Zagrebačke banke. Zaba spušta kamate od 1. srpnja, o čemu će do sredine lipnja obavijestiti klijente. Zaba tvrdi da će vratiti kamate na eurske kredite na razinu koja je bila na početku 2008., a kod "švicaraca" će one biti i niže.
Bankari tvrde da su učinili što su mogli
Od prošle su godine banke u prosjeku smanjile kamate na kredite u francima za jedan postotni poen, no dužnike je pokosila povijesna razina tečaja švicarskog franka koji je prešao iznos od 6 kuna. Neslužbeno se doznaje da su bankari zadovoljni što su se otvorile konzultacije o tom problemu, no tvrde da su sa svoje strane učinili što su mogli smanjujući kamate.
Stručnjaci bi idućih dana trebali razraditi moguće modele intervencija, a na stolu je i kopija mađarskog primjera. Mađarska je zamrznula tečaj franka i forinte do 2015. godine, a u slučaju da tečaj poraste preko zamrznute razine, razlika kredita počela bi se plaćati nakon te godine.
Stručnjaci su u razgovoru s ministricom financija Martinom Dalić upozorili da treba voditi računa i o tome da će švicarska centralna banka vjerojatno povećavati kamatne stope, pa i s te strane treba očekivati udar na dužnike. No, ne treba smetnuti s uma da su upravo banke prije 4-5 godina loše procjenjivale tržišne rizike te su poticale građane da uzimaju kredite u tada jeftinim francima.
Koliko je to sad osjetljiva tema, vidi se po tome što je i u srijedu saborski zastupnik Dragutin Lesar zatražio od Vlade da ukine deviznu klauzulu, a to će se u vrijeme izborne kampanje sve više spominjati. Gospodarsko-socijalno vijeće također je spominjalo da treba odrediti gornju granicu tečaja CHF prema kuni nakon koje bi se država uključila kao jamac za otplatu kredita.
Uz švicarski je franak vezano oko 42% svih stambenih kredita. Stambene je kredite prestalo otplaćivati 5,7% dužnika u CHF i 3,5% dužnika u eurima. HNB je u svojim dosadašnjim testovima izdržljivosti bankarskog sustava pokazivao da banke mogu izdržati veći udar loših kredita od postojećeg. Potkraj prošle godine banke su imale problema sa 11 posto dužnika te su njihove kredite klasificirale kao loše. Bankama su veći problem loši krediti tvrtki – njih 18 posto – no pitanje građana (čiji loši krediti iznose oko 8 posto) osjetljivo je zbog pada standarda, ali i zato što se bliže izbori.
Vezani članci:
arti-201105250224006 arti-201105250007006 arti-201105230719006 arti-201105230362006 arti-201105310181006
