Pomoćnik izvršnog direktora u uredu za korporativne komunikacije PBZ-a Dražen Dumančić kaže da prije ulaska u transakcije treba provjeriti bonitet i ugled banke.

Nadalje treba imati u vidu da su pasivne kamate na najpopularniju oročenu štednju u eurima u zemljama EU daleko niže od onih u Hrvatskoj. U sljedećoj godini ne očekuje se rast Euribora, pa time ni rast kamata na štednju i kredite u EU. Stoga se zbog tog ne isplati potezati primjerice do Austrije ili Njemačke. U Hrvatskoj, pak, bankarski analitičari najavljuju nastavak blagog trenda snižavanja kamata na oročene depozite, ali sporijim tempom nego tijekom ove godine.

Trenutačno najviše pasivne kamate u našoj regiji imaju banke u Srbiji, pa su se tamošnji mediji već raspisali kako očekuju da Hrvati ondje prebace svoje eure. Najavljuju se efektivne kamatne stope od 5,5 do 8 posto na oročenja do godine dana, a na još dulja oročenja od 7 do 9 posto, piše Pametna kuna.

Koji su rizici i treba li riskirati?

No, prije prebacivanja štednje u drugu zemlju potrebno je procijeniti rizik - prepreke i isplativost. Tako prije svega od zarade trebate oduzeti trošak koji ćete imati dok odete u drugu zemlju. A morate voditi brigu i o tome hoće li vam dotična banka naplatiti otvaranje računa.

Potom trebate voditi računa o riziku. Najjednostavnije mjerilo je razina depozita čiji povrat jamči država. Primjerice, u Srbiji je ona 50 tisuća eura, kod nas nešto manje od 55 tisuća. U Bosni i Hercegovini je oko deset tisuća, dok kod Slovenaca tog ograničenja nema. Dakle, trebate provjeriti koliko će vam biti teško doći do vlastitog novca ako što pođe po zlu i koliko su gospodarski i bankarski sustav države u kojoj namjeravate štedjeti stabilni i pouzdani. Naravno, svemu treba dodati i pitanje koliko će vam uzeti za poreze. Za razliku od Hrvatske, Srbija ima porez na kapitalnu dobit, zbog kojeg ćete ostati bez petine novca zarađenog kamatama.

Pametna kuna piše kako će se štednja u inozemstvu najviše isplatiti onima koji žive blizu granice, a prije svega u Srbiji. I to onima s većim depozitima i sklonijima većem riziku.

A što je s kreditima?

Za razliku od štednje krediti su inozemstvu povoljniji, no i tome može pomoći štednja uoči kredita.

"Na osnovi većih depozita, europske banke će vam dati povoljnije uvjete kreditiranja. Ali, oni i dalje uvelike ovise o namjeni, procjeni vaše kreditne sposobnosti i procjeni rizika. Posljednjih godina su neuredni klijenti iz Hrvatske rješenje svojih problema tražili u hipotekarnim kreditima kod Austrijanaca, što se obilo o glavu i jednima i drugima. Ti krediti imaju jako loš postotak naplate, pa nas smatraju neodgovornim klijentima. Zato su drastično smanjili plasmane osigurane hrvatskim nekretninama", ispričao je za Pametnu kunu Vjeko Peretić, direktor Progreso grupe.

Priču potvrđuju i u Erste banci iz čije austrijske središnjice poručuju da nemaju namjeru kreditirati hrvatske građane koji žive, rade i namjeravaju graditi kuću u Hrvatskoj. U nekim srbijanskim bankama rekli su da krediti strancima za sada nisu dostupni. U Sloveniji su stvari ponešto drukčije.

Direktorica ureda uprave i komunikacija Splitske banke Silvija Bareša kaže: "Kredit za stan, osiguran hipotekom na nekretninu, u Sloveniji može dobiti i stranac. U slovenskoj SKB banci (koja je dio grupacije Societe Generale) odobravanje kredita strancima ovisi o načinu osiguranja. Razlikuje se prema trajanju radne vize, prema kojoj se strance tretira kao (ne)rezident".

arti-201012060262006 arti-201012130009006