No, 55 poslodavaca privremenu zabranu rada odlučilo je otkupiti pa su u proračun uplatili 2.220 milijuna kuna, odnosno 30 tisuća kuna po radniku koji je zatečen na radu bez valjane prijave, odnosno strancu bez radne dozvole. Uplaćenim kaznama za 74 radnika bez valjane dokumentacije 55 poslodavaca 'otkupili' su nastavak poslovanja bez jednomjesečne zabrane rada, odnosno do ispravljanja nezakonitosti.
Ukupno su, pak, inspektori lani utvrdili da je kod poslodavaca radilo 774 radnika koje poslodavci nisu prijavili na obavezno mirovinsko osiguranje s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme te 93 nezakonito angažirana strana radnika.
Lani su inspektori rada obavili 20.091 inspekcijski nadzor pri čemu je 11.861 nadzor obavljen u području radnih odnosa, a ostatak u području zaštite na radu. U području radnih odnosa, zbog osnovane sumnje da je počinjeno ukupno 6.853 prekršaja, inspektori su protiv poslodavaca fizičkih i pravnih osoba nadležnim prekršajnim sudovima podnijeli 2.957 optužnih prijedloga, izdano je 258 obaveznih prekršajnih naloga i 118 prekršajnih naloga te izrekli 55 kazni na mjestu izvršenja prekršaja.
Osim zapošljavanja radnika bez sklapanja ugovora o radu na zakonit način, nezakonitog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, neprijavljivanja ili zakašnjelog prijavljivanja radnika na obvezna osiguranja, većina prekršaja odnosila se i na, primjerice, nesklapanje ugovora o sezonskom radu, neisplatu minimalne plaće, uskratu dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora, nezakonit prekovremeni rad, piše Novi list.
Lani je, primjerice procesuirano 1.130 poslodavaca jer za 23.165 radnika nisu isplatili niti minimalnu plaću, 783 poslodavca jer za 7.145 radnika nisu dostavili obračun dugovane neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, kao i 191 poslodavac koji za 842 radnika nije dostavio obračun isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine.