Tako je i udio javnog duga u BDP-u povećan sa 46,4 posto krajem siječnja na 48,5 posto krajem veljače, pokazuju podaci koje je objavilo Ministarstvo financija.
Inozemni je dug u veljači iznosio 53,1 milijardu kuna, a unutarnji je dug bio 112,1 milijardu kuna.
Središnja država povećala dug
Prema razinama državne vlasti, najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu čiji je dug na inozemnom i na domaćem tržištu dosegnuo iznos od 155,3 milijarde kuna. Središnja je država tijekom veljače svoj dug povećala za 4,5 posto, ili za 6,7 milijardi kuna, pa je i udjel njena duga u BDP-u povećan sa 43,6 posto u siječnju na 45,6 posto krajem veljače.
Unutarnji dug središnje države krajem veljače iznosio je 104,5 milijardi kuna i u odnosu na siječanj povećan je za 6,1 milijardu kuna, dok je inozemni dug povećan za 628 milijuna kuna, na 50,7 milijardi kuna.
Ukupni dug 66,4 posto BDP-a
Ukupna izdana držana jamstva krajem veljače dosegnula su iznos od 46,9 milijardi kuna, što je povećanje za 119,6 milijuna kuna u odnosu na siječanj. Tako je udio danih državnih jamstava u BDP-u blago povećan, s 13,7 na 13,8 posto. Ukupni dug Hrvatske banke za obnovu i razvitak u veljači iznosio je 13,9 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto BDP-a. Dug HBOR-a na mjesečnoj je razini povećan za 34,2 milijuna kuna. Zbroje li se ukupni dug opće države, ukupna jamstva i dug HBOR-a riječ je o ukupnom iznosu od gotovo 226 milijardi kuna, što je udio u BDP-u od 66,4 posto.