Hrana, stanarina, energenti – cijene posvuda rastu. Inflacija najteže pogađa siromašnije slojeve društva. Kako se s tim nose stanovnici na jugu i istoku Europe, pita se DW.
Poljska
Jan Smigielski je vlasnik jednog bara u Varšavi, u koji rado navraćaju studenti i turisti. „Inflacija je poput velikog praska", kaže ovaj 28-godišnjak. „Najprije nas je punom silinom pregazila pandemija koronavirusa, a sad i visoka inflacija!”
U lipnju 2022. je stopa inflacije u Poljskoj iznosila 15,5 posto. To je najveća stopa u posljednjih 25 godina. Jan je zabrinut oko svog lokala, ne znam hoće li opstati. „U roku od godinu dana morali smo povećati cijene za deset do dvadeset posto”, priča on. "Gosti doduše još navraćaju, ali vidi se da paze na novac, da štede na svemu.” I dodaje: "Na koncu mjeseca u novčaniku ostaje sve manje novca. Fiksni troškovi, struja, socijalni doprinosi, najam prostora, sve to raste jako brzo. Praktički više ni ne zarađujemo.” I svejedno on ne misli dići ruke od lokala. „Uspjet ću”, kaže Jan u borbenom tonu.
Barbara i Czeslaw Geszczak nisu tako optimistični. Oni su već nekoliko godina umirovljenici, žive u kući koju su sami izgradili u mjestu Pawlikowice, maloj općini u središnjoj Poljskoj. Prosječna poljska mirovina bračnom paru Geszczak do sada je jamčila bezbrižan život. A sad i oni osjećaju posljedice rekordne inflacije. Sve je poskupjelo.
Osim toga, poljski umirovljenički par se osjeća prevarenim. Tek nedavno su, kako im je vlada i preporučila, obnovili sustav grijanja – i prešli su s ugljena na plin. No parlament u Varšavi je sad usvojio mjeru kojom se s 3.000 zlota pomaže onim građanima koji se griju na – ugljen. Vlasnici plinskih pumpi su ostali praznih ruku, a troškovi energije za njih su znatno porasli. „Razmišljamo o tome da se vratimo ugljenu", kažu naši sugovornici.
Bugarska
Cijene su porasle i u Bugarskoj. Kako je objavio Nacionalni statistički institut (NSI), u lipnju ove godine je inflacija iznosila 17%. To je najviše u posljednje 24 godine. Pogođene su prvenstveno živežne namirnice: brašno, šećer, biljno ulje. U restoranima i hotelima na bugarskoj obali Crnog mora su cijene također znatno porasle, što je rezultiralo padom broj gostiju.
"U dućanima su cijene porasle za trećinu", kaže 50-godišnja Galya. Ona se bavi prodajom voća i povrća u jednom omiljenom ljetovalištu na sjevernoj crnomorskoj obali. Kaže da nju inflaciju još ne pogađa. „Kod mene su cijene nepromijenjen od prošlog ljeta. Moji dobavljači ne traže više za isporučenu robu", priča Galya.
Ona je mišljenja da se umjetno „pumpa" rast cijena – od strane pohlepnih preprodavača. I predstavnici sindikata govore o manipulacijama cijena. Ekonomski stručnjak i bivši parlamentarni zastupnik Georgi Ganev je uvjeren da će inflacijski mjehur uskoro – puknuti. Trenutno se, kaže on, troši višak novca i uskoro će, predviđa, trgovci biti prisiljeni snižavati cijene.
Grčka
"Nakon dvije godine pandemije radujemo se naravno navali turista”, kaže Napoleon. On je taksist, radi u Ateni. "Ali trenutno nas prije svega muči val poskupljenja", dodaje ovaj 51-godišnjak. Po prvi put u posljednjih 28 godina stopa inflacije je dvoznamenkasta. U srpnju je iznosila 11,6%.
Noćna mora za Grke, koji u prosjeku zarađuju 926 eura neto mjesečno, posebno je kupovina hrane, troškovi električne energije i gorivo. „Kako bi štedjeli gorivo, mnogi taksisti usred ljeta ne koriste klima uređaje", priča Napoleon i podsjeća da je cijena za litru benzina u prvom tjednu kolovoza iznosila 2,1 euro. Vozačima koji su u cijeloj protekloj godini zaradili manje od 30.000 eura, vlada je u dva navrata isplatila naknade za benzin. „Dobio sam 200 eura i bilo mi je drago. Svejedno svaki dan moram raditi i po 12,13 sati, no to svejedno nije dovoljno za kupovinu u supermarket”, kaže Napoleon.
Nikos prodaje povrće na jednoj atenskoj tržnici. Studirao je, diplomirao ekonomiju. I onda usred financijske krize 2010. postao ratar. Nikos smatra da bi država morala učiniti više za poljoprivrednike. „Cijene gnojiva, pesticida i nafte su porasle za 30 posto. Mi poljoprivrednici pokušavamo, koliko je to god moguće, apsorbirati visoke troškove proizvodnje, jer inače potrošači neće kupovati. I svejedno smo morali povećati naše cijene”, kaže ovaj 42-godišnjak. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, cijene živežnih namirnica u Grčkoj su u srpnju 2022. porasle za 13 posto.
Rumunjska
U Rumunjskoj je inflacija u lipnju ove godine iznosila 15 posto. Cijene su najviše porasle u energetskom sektoru.
Do 1. siječnja 2021. svih oko šest milijuna privatnih kućanstava plaćalo je istu cijenu, koju je država ispregovarala s energetskim kompanijama. Ali onda je tržište liberalizirano. Sad postoji oko 100 ponuđača energije, ali ta konkurencija nije rezultirala padom cijena. Upravo suprotno – cijene su između kolovoza 2020. i kolovoza 2021. porasle za 25 posto. A zbog rata u Ukrajini i sankcija protiv Rusije cijene nastavljaju rasti i u ovoj godini.
To posebno pogađa umirovljenike, koji više ne mogu preživjeti od svojih skromnih prihoda. Na primjer Daniel B. On je ranije bio inženjer. Živio je u jednom malom gradu na zapadu Rumunjske, u kojem se stanove 300 godina grijalo na drva ili ugljen. Prije godinu dana on je svoju peć na drva zamijenio modernim električnim grijanjem. Od tada je cijena struje učetverostručena.
Daniel si ne može objasniti kako je to moguće da jedna zemlja s vlastitim energetskim resursima može imati takve cijene struje, koje su među najvišima u Europi. Rumunjska raspolaže zalihama plina i jedna je od onih članica EU-a koje su najmanje ovisne o uvozu energije. I svejedno su rumunjske cijene struje i plina među najvišima u Europi.
