Samo za tu benzinsku crpku kod Vrbovskog najveća nacionalna naftna kompanija već dvije godine plaća ARZ-u koncesijsku naknadu od 9.000 eura mjesečno, pa je relativno jednostavno izračunati koliko je Ina dosad platila.
Kako doznaje Novi list, apsurd će za nekoliko mjeseci biti još veći, jer će od jeseni Ina početi plaćati dodatne penale za kašnjenje projekta, pa će mjesečna koncesija u Vrbovskom biti dvostruko veća i iznosit će 18.000 eura mjesečno.
To nije sve, jer od početka ove godine Ina za koncesiju u Vukovoj Gorici plaća penale u iznosu od 20.500 eura mjesečno shodno odredbama ugovora potpisanog s ARZ-om, u kojem, između ostalog, stoji kako će se nakon isteka od dvije godine plaćati penali ukoliko ne bude izgrađen motel i restoran.
Tamo su barem crpke u pogonu, pa se nešto i zaradi, ali motela i restorana nema još ni u projektu, pa je zato naknada poskupjela 100 posto i skočila na iznos od 41.000 eura mjesečno. Relativno je lako izračunati da je Ina dosad potrošila ukupno 339.000 eura za neiskorištene koncesije, kao i da će taj trošak već do kraja ove godine premašiti svotu od pola milijuna eura.
Tu ni teoretski neće biti kraj, jer se projektna dokumentacija, građevinske dozvole i ugovori o gradnji ne mogu realizirati ne samo do kraja ove, nego vjerojatno ni do kraja iduće godine. Tada će se nepotrebno plaćena koncesija mjeriti u milijunima eura, s tim da ARZ pravo naplate ima sve do 2031. godine, neovisno o tome je li koncesionar crpke otvorio ili ne.
Ovakvo suludo razbacivanje novca nemoguće je racionalno objasniti, ali iz pouzdanih izvora u Ini Novi list doznaje kako je za mnoge planirane investicije sve teže dobiti odobrenje menadžmenta, pogotovo nakon što je krajem 2008. godine MOL stekao 47 posto dionica Ine, te dobio prevlast u Nadzornom odboru i Upravi.
Željko Denona, direktor Sektora pratećih uslužnih objekata u ARZ-u, pojašnjava kako ARZ mjesečno ostvaruje oko dva milijuna kuna prihoda od koncesija na ukupno 23 benzinske crpke.
"Mi smo u ugovorima uveli odredbu o dodatnim troškovima koncesije ukoliko se sadržaji ne izgrade u skladu sa zacrtanim rokovima. Od toga ne možemo odustati, iako nam doista nije cilj unedogled nekome naplaćivati penale. Bilo bi puno bolje da otvaranjem crpki na novim lokacijama, kao i otvaranjem novih sadržaja korisnicima ponudimo veći komfor putovanja autocestom", ističe Denona, koji nije želio ulaziti u bilo kakve komentare o poslovnoj politici Ine.
Prethodni članci:
arti-201005190071006 arti-201004090304006