I euro i kuna prekasno kreću u valutni rat

11.3.2013.
7:36
VOYO logo

Valutni rat se isplati! To je poruka koju u globalizirani biznis ovih dana složno šalju Amerika, Kina i Japan, tri velike ekonomije, čije su vlasti radi povećanja izvoza, zaposlenosti i bruto-proizvoda posegnule i za valutnim ratom, te osobito unazad pet godina, za razliku od konzervativne eurozone, povele ekspanzivnu monetarnu politiku.

Pa, dok eurozona tone prema drugom recesijskom dnu, a pet-šest njezinih najzaduženijih članica u gotovo nerješivu kroničnu depresiju, Kina se ovih dana hvali povećanjem izvoza u veljači čak za 20 posto, Amerika otvaranjem 230.000 novih radnih mjesta u veljači i snižavanjem stope nezaposlenosti na samo 7,7 posto (kolika je bila u predkriznim mjesecima 2008.), a Japan izlaskom iz recesije nakon opadajućih ili stagnirajućih 15 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O sve zahuktalijem valutnom ratu svjetskih razmjera oglasio se prije tri dana i Institut za međunarodne financije čiji analitičari ocjenjuju da središnje banke ubrizgavaju u nacionalna gospodarstva prevelike iznose jeftinog novca, pa tržišta izlažu opasnosti da postanu opasno ovisna o krajnje niskim kamatama, što vodi u totalni valutni rat. Podsjetimo se, sve dok u valutnom ratu ne sudjeluju svi, nego samo neki, i to s različitim intenzitetom, oni koji su u rat krenuli prvi i s najvišim ciljevima, ubiru ekstraprofit.

Stoga nije trebalo dugo čekati politički najznačajniju članicu Europske unije, Francusku, da se preko svog ministra za industriju, Arnauda Montebourga, oglasi zahtjevom Europskoj središnjoj banci i njezinom guverneru Mariju Draghiju, ''da nam dade oružje za borbu u neravnopravnom procesu globalizacije''. Jer, obrazložio je taj zahtjev: ''Euro je previše skup i takav šteti gospodarstvu eurozone, rušeći njegovu izvozu konkurentnost. Zato, eurozona hitno treba slabiju valutu''. Napomenuo je i da bi ravnotežni tečaj eura prema dolaru trebao iznositi najviše oko 1,1 dolara za euro, a ne čak 1,3 dolara za euro, koliko trenutno iznosi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europskoj banci trebao bi se pridružiti i HNB

Najnoviji valutni rat puzajući se uspinjao od 2008. godine, da bi na početku 2013. stajao pred razmjerima totalnog valutnog rata. U međuvremenu su se u tu rizičnu, ali za mnoge isplativu ili bar obrambenu igru uključivali i Švicarska (čija je moneta u vremenu gospodarske krize ponovno postala prvorazredno utočište za plutajući kapital, pa je svojom precijenjenošću opasno ugrozila švicarski izvoz), i Turska (koja na krilima potcijenjene turske lire prerasta u novu ekonomsku regionalnu silu), i Velika Britanija (pod teretom rekordnog proračunskog manjka), pa u trećem i četvrtom prstenu, malko i prekasno i mnoge druge zemlje širom svijeta (od Brazila i Argentine, do Mađarske, BiH, Srbije i Makedonije).

Uključi li se uskoro, pod francuskim pritiskom, i uz njemačku suglasnost, odgovarajućim monetarnim popuštanjem i interventnim prodajama eura na deviznom tržištu, i Europska središnja banka u sveopći valutni rat, tada bi se u vezanoj igri morala uključiti i HNB, kližući tečaj kune značajnije ne samo prema dolaru, nego i prema euru, radi oživljavanja konkurentnosti domaće industrije i njegovih izvoznih šansi i na balkanskom i na srednjeeuropskom tržištu, ili bar radi obrane od potpune propasti hrvatskog izvoza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo