Unatoč povećanom interesu, jesenas nisu zasijane sve planirane površine pšenicom. Procjenjuje se da je zasijano čak 50.000 ha manje površina u odnosu na prošlogodišnje, kaže prof. dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek. Dodaje da je teško reći koliko je zasijano pšenicom, ali da je prema nekim procjenama pšenicom zasijano od 110.000 do 120.000 hektara.
Kao glavni razlog tomu dr. Drezner navodi loše vremenske prilike, odnosno izuzetno velike količine oborina tijekom cijele godine, zbog čega je, kako napominje, kasnila i žetva najčešćih pretkultura pšenice, a osobito pred sjetvu i u vrijeme sjetve pšenice.
"Procijenjeno je da je u optimalnom roku sjetve, od 10. do 25. listopada, zasijano samo 25 posto planiranih površina. Poznato je da se, u pravilu, najveći urodi i najbolja kvaliteta ostvaruju upravo sjetvom pšenica u optimalnom roku sjetve. Dakle, najveći dio sjetve obavljen je izvan optimalnog roka u vrlo često vlažno i prevlažno tlo. Pšenice sijane u optimalnom roku sjetve u umjereno vlažno tlo uz primjerene agrotehničke mjere prošle su razdoblje niskih zimskih temperatura bez znatnijih oštećenja. Ušle su u fazu vlatanja, odnosno intenzivnog rasta, kada počinju trošiti za svoj rast i razvoj znatno veće količine hraniva i vode i trenutno vrlo dobro izgledaju", kaže dr. Drezner u razgovoru za Glas Slavonije.
Objašnjava da je dio pšenice sijane izvan optimalnih rokova zaostao rastom i razvojem, a da je dio takvih usjeva i stradao tijekom zime zbog hladnoće i prekomjerne vlage (tzv. plješine). Manje pšenice će ove godine biti i jer su mnogi poljoprivredni proizvođači smanjili uporabu mineralnih gnojiva u sjetvi, odnosno da je znatan dio njih sijao i bez predsjetvene gnojidbe.
"U sljedećem razdoblju formirat će se "izravne komponente uroda zrna" (broj klasova i zrna, prosječna masa jednog zrna), a sve do tada je nezahvalno prognozirati urod zrna. Ipak, gledajući cjelokupnu ovogodišnju proizvodnju (manje posijane površine, dosta vlažno tlo tijekom jeseni i zime, sjetva pretežito izvan optimalnog roka - često u prevlažno tlo, smanjene količine mineralnih gnojiva, često na štetu fosfornih i kalijevih gnojiva, neki su sijali i tzv. tavanušu, bilo je nešto sjetve i u siječnju i veljači), unatoč solidnoj cijeni na tržištu, prognoze ne mogu biti jako optimistične", zaključuje prof. dr. Drezner.
Vezani članci:
arti-201008170017006 arti-201008190551006 arti-201008250681006
