Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hrvatski radnici – lijeni, neobrazovani i rastrošni?

Hrvati su lijeni, neobrazovani, troše a ne žele raditi i samo čekaju da im stigne pomoć iz Europske unije. To su sve češće tvrdnje u hrvatskim medijima koje se itekako razlikuju od onog što o našim radnicima misle u svijetu. A zašto je slika ondje drukčija i što nam se to sprema da se tako piše?

Hrvati, lijeni ste i brinete samo o turizmu! Hrvatska je lijena zemlja koja stalno čeka pomoć od EU! Hrvati su lijen narod koji previše troši i ne želi raditi! To su samo neke tvrdnje o hrvatskim građanima izrečene u naslovima utjecajnih medija, koji od izbijanja ekonomske krize svim snagama pokušavaju uvjeriti čitatelje, gledatelje i slušatelje da su aktualni neuspjesi hrvatskog gospodarstva prije svega posljedica nedostatnih radnih navika i preplaćenosti hrvatskih radnika. No, to je tek priprema za rezanje radničkih prava i sniženje cijene rada.

Zanimljivo, o hrvatskim građanima kao lijenčinama ranije se nije govorilo niti u približnoj mjeri u kojoj se ta priča potencira danas. Naprotiv, Hrvati su oduvijek bili na cijeni kao dobri i traženi radnici.

Ljenjivci na bolovanju

Učestalo ponavljana teza da su radnici u Hrvatskoj lijeni posebno otežava posao sindikalistima. Tako šef Nezavisnih hrvatskih sindikata smatra da je teza o hrvatskoj lijenosti vrlo opasna.

“Tezu da su hrvatski radnici lijeni već dugo vremena podgrijavaju poslodavački krugovi u Hrvatskoj, što je nama apsolutno neprihvatljivo. Kad pročitate kako mediji obilježavaju radnike kao ljenjivce, kao ljude koji malo rade, koji su previše na bolovanjima, koji imaju previše dana godišnjeg odmora i spajaju blagdane kad god stignu, ispada da nitko u ovoj zemlji ništa ne radi. Jadni poslodavci s njima. To je teza koja je društveno opasna, zločesta i kvarna. Da hrvatski radnici nisu lijeni najbolje govori činjenica da su u inozemstvu vrlo često hvaljeni kao dobra radna snaga”, kazao je Sever za Novi list dodajući kako je pitanje zašto Hrvate u Hrvatskoj smatraju lijenima, a vani ne. No, on na to ima dogovor.

‘Problem je u nesposobnom menadžmentu’

“Uz sve izuzetke, tvrdim da radnici u Hrvatskoj nisu lijeni, nego imaju lošu organizaciju posla, za što je kriv nesposoban menadžment. Ako je u Njemačkoj proizvodnost rada na daleko većoj razini, a hrvatski radnik joj uspijeva udovoljiti i pri tome još biti hvaljen, onda je to samo znak da netko u Hrvatskoj ne zna organizirati rad. Tu dolazimo do činjenica na koje nam radnici često skreću pozornost, da uopće ne znaju gdje im se nalazi i što im radi menadžment. Dio menadžmenta, s druge strane, ne zna gdje su im radnici, gdje su ih poslali, što rade i kad će se vratiti”, kazao je Sever. Ujedno je dodao da pri spajanju praznika radnicima ne poslodavac ne daruje slobodne dane, već da ih on spaja uzimajući svoj godišnji.

Isplata u gotovini

Tezi o lijenim radnicima na ruku ne ide niti broj prijavljenih na otvorene natječaje za posao. Primjerice, u IKEA-i se za posao za osam radnih mjesta javilo 800 ljudi. Veliki odaziv nezaposlenih na svaki natječaj za radno mjesto već godinama je redovita praksa u Hrvatskoj. Upravo stoga nezaposleni vjeruju da se posao ne može dobiti bez dobre veze.

Ono što također ne ide u prilog tome da su Hrvati lijeni je i to da poslodavcima iz privatnog sektora vrlo često ne pada na pamet poštivati Zakon o radu. Oni ne plaćaju prekovremene sate, radne vikende, prazničku tarifu rada. Također, tisuće i tisuće ljudi u Hrvatskoj radi prijavljeno na minimalac, dok ostatak novca dobivaju u gotovini. Teme o tome mediji često ne objavljuju samo zato što strahuju da će pišući o nekoj tvrtki izgubiti oglašivača.

Što stoji iza tih teza?

Sever upozorava da se teza o lijenim hrvatskim radnicima ne pojavljuje slučajno već da se radi o pripremanju terena za daljnje nasrtaje na radnička prava. Iako premijer tvrdi da u njegovom mandatu Zakon o radu na štetu radnika neće biti mijenjan, jasno je da u Hrvatskoj djeluju vrlo moćni lobiji kojima je to interesu.

Sa smanjenim radničkih prava Hrvatska bi zasigurno bila konkurentnija na tržištu i privlačnija stranim investitorima. U isto vrijeme, sa srezanim radničkim pravima Hrvatska bi bila i nesretnija zemlja, njezini radnici bili bi frustriraniji i nesigurniji u ono što nosi budućnost.

specijal-201012070191004-nezaposlenost

Povratak na Net.hr