"Znaci oporavka hrvatskog gospodarstva su vidljivi, no još uvijek su slabi i promjenjivi. Nakon pada bruto domaćeg proizvoda od 5,8 posto u 2009. godini, rast bi u Hrvatskoj prema projekcijama trebao doživjeti oporavak od 0,5 posto tijekom 2010., odnosno 3 posto u 2011.", zaključak je Redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke za zemlje skupine EU10 i Hrvatsku predstavljenog u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj.
Premda će regija u kojoj se nalaze zemlje iz skupine novih članica Unije (EU10) i Hrvatska s prognozom rasta od 1,6 posto nadmašiti regiju skupine starih članica EU15 (u kojima se procjenjuje rast od 1,2 posto), oporavak je slab u usporedbi sa stopama ostvarenima prije krize, a tek će od 2012. realni rast ponovno dostići razinu prije krize, procjenjuju ekonomisti Svjetske banke, piše Bankamagazine.hr.
Prema riječima glavne ekonomistice zagrebačkog Ureda Svjetske banke Sanje Mađarević Šujster, potencijal hrvatskog rasta je velik i iznosi 3,5 posto, a gospodarstvo se u posljednja dva kvartala "odljepljuje od dna krize, a daljnji oporavak ovisi o izvozu na tržišta EU i pritjecanju kapitala s tih tržišta – bilo kroz banke, privatna ulaganja ili izravne inozemne investicije".
Iako su kapitalni priljevi u Hrvatskoj i regiji u prva dva mjeseca ove godine porasli, a dalji rast ovisit će o razini fiskalnog deficita i javnog duga koje u posljednje vrijeme, s grčkom dužničkom krizom, investitori vrlo pažljivo prate kao glavne pokazatelje ranjivosti gospodarstva.
"Dugačka je lista zemalja koje će izdavanjem obveznica potražiti sredstva za servisiranje duga. Zato je izuzetno važno da Hrvatska zadrži stabilnima fundamentalne pokazatelje te da kroz fiskalnu politiku radi na oporavku gospodarstva", kazala je Mađarević Šujster te upozorila da će iznos potreban za servisiranje duga u ovoj godini doseći 20 posto BDP-a.
Analitičari Svjetske banke poseban naglasak stavljaju na hrvatski vanjski dug koji je prošle godine dosegnuo 95 posto BDP-a.
Ističu kako bi vlada trebala razmisliti kako će u budućnosti lakše servisirati vanjski dug.
Mađarević Šujster je istaknula da je za Hrvatsku u kontekstu dugova, najznačajnije smanjivanje ukupnih javnih rashoda za što je potrebno da Vlade posegne za dodatnim mjerama racionalizacije u javnoj upravi kakve su već započele u sektoru zdravstva. Neophodna je i Vladina racionalizacija kvazi-fiskalnih nameta, a srednjeročno dovršavanje reforme pravosuđa, tržišta rada i obrazovanja.
"Smanjenje deficita, smanjenje ukupnih javnih rashoda, nije samo važno zbog smanjivanja opterećenja, već i zbog konkurentnosti. Smanjenjem javnih rashoda dolazi do smanjenja poreznog opterećenja", ističu u Svjetskoj banci.
Javni dug Hrvatske ove će godine doseći pak 38,5 posto BDP-a čime ćemo još uvijek biti u boljoj situaciji od EU10 u kojoj prosječni javni dug iznosi 47,5 posto BDP-a, dok je u starim članicama Unije više nego dvostruko veći nego u Hrvatskoj i iznosi 82,1 posto.
No, stopa nezaposlenosti koja će se u Hrvatskoj ove godine prema procjenama Svjetske banke, popeti s 9,5 na 11 posto, biti veća kako u odnosu na prosječnu stopu nezaposlenosti u EU10 (9,5 posto), tako i prema stopi u EU15 gdje će se na godišnjoj razini povećati s 9,3 na 10,3 posto, piše Bankamagazine.hr. I dok su poduzeća u Hrvatskoj lani pokušavala smanjiti otpuštanja radnika kroz različite mjere, što je vrlo pohvalno, ohrabruje i to što se tijekom veljače povećao broj slobodnih radnih mjesta tj. ponuda za posao kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, kaže Mađarević Šujster, najavljujući povećan broj otvorenih radnih mjesta i u ožujku i travnju.
"Upitno je samo kakva je kvaliteta tih poslova i je su li dugoročni, jer velika je opasnost za tržište rada da oni koji su ostali bez posla u 2009., duže vremena ne uspiju naći posao i u konačnici postanu neproduktivni", upozorila je ekonomistica Svjetske banke.
Na novinarski upit da komentiraju Vladine mjere za pomoć gospodarstvu preko HBOR-ova kreditiranja, iz Svjetske banke kažu da su one u donosu na ostale zemlje Europe pozitivan primjer.
Vladi je preporučeno i da nastavi provođenje mirovinske reforme koja je dovedena samo do pola puta, piše Bankamagazine.hr.
Prethodni članci:
arti-201001130197006 arti-201001220137006
