Prilično očekivano, potvrđuju neki od njihovih domaćina za Poslovni dnevnik, ovaj put je najviše njihovih pitanja adresirano na političku situaciju, nestabilnost Vlade i potencijalnu prijetnju da će takvo stanje potrajati mjesecima.

Ta će pitanja i u završnom izvješću, koje se očekuje 15. srpnja, imati prevagu. Bude li se prije toga dogodio rasplet u smjeru stabilizacije političke situacije i funkcionalne Vlade izgledno je zadržavanje postojećih ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga.

Makrekonomski pokazatelji dobri, ali...

Ne krenu li stvari u tom smjeru, odnosno ako razvoj događaja bude upućivao na višemjesečno rasplitanje s pratećim odgodama bitnih reformskih poteza te odluka i procesa o kojima ovisi tempo povlačenja europskog novca, realno je očekivati daljnji pad rejtinga, dojam je koji su stekli neki od sugovornika analitičara S&P-a.

Makroekonomski pokazatelji trenutno su, za promjenu, solidni i u pogledu rejtinga nisu uteg i izvor rizika već više dođu kao amortizer, kaže jedan od naših sugovornika sugerirajući da su u S&P-u ekonomskim indikatorima mahom zadovoljni.

No sve pozitivne procjene se prije svega odnose na kratki rok. U srednjem i duljem roku i S&P, poput većine ekonomista (i domaćih i onih iz međunarodnih organizacija), upozorava na problem niske potencijalne stope rasta hrvatskog BDP-a. Jer, realne stope rasta iz posljednjih nekoliko objava Državnog zavoda za statistiku osjetno su više od srednjoročnog potencijala rasta hrvatskog gospodarstva koji se procjenjuje na manje od jedan posto.

Naplata osam milijardi eura

"Sve u svemu, s aspekta kreditnog rejtinga i javnih financija najmanje rizčan scenarij bio bi što brže osiguravanje nove parlamentarne većine i što stabilnije Vlade", zaključuje jedan od domaćina S&P-a.

Dodaje kako su trenutne preferencije Britanaca u anketama vezanim uz skori referendum o (ne)ostanku u EU dodatni poticaj "safe haven" strategijama investitora, ali i upozorenje da zemljama poput naše ne trebaju i specifični utezi poput aktualnog političkog rizika. Jer, procjene su da iduće godine samo zbog dospijeća dugova javni sektor mora osigurati više od osam milijardi eura.