Maloprodajne cijene naftnih derivata formiraju se na temelju nekoliko elemenata: cijena sirove nafte, naknada, poreza i trošarina te marži. Udio trošarina i PDV-a u maloprodajnoj cijeni naftnih derivata na hrvatskom tržištu iznosi oko 60% (kod benzina) odnosno oko 50% (kod dizela), prema čemu se Hrvatska ne izdvaja iz prosjeka zemalja EU.
Pritom je udio PDV-a nešto viši (oko 20% prema 18%, što i nije iznenađujuće s obzirom da Hrvatska ima jednu od najviših općih stopa PDV-a), a trošarina nešto niži (41% prema 44%) od prosjeka na razini EU.
Zašto u Hrvatskoj cijene nisu dugo padale?
Dok su se svjetske cijene sirove nafte počele kretati opadajućom godišnjom krivuljom još u kolovozu 2014. godine, maloprodajne su cijene goriva i maziva za automobile na hrvatskom tržištu na godišnjoj razini počele padati tek tijekom posljednja dva mjeseca 2014. godine, sa značajnijim padom u prosincu (-5,8%). Hrvatska se po tome izdvaja od ostalih članica Unije kod kojih je čak u većem dijelu godine, a osobito u drugom, zabilježen godišnji pad cijena goriva.
U društvu Cipra, Češke i Rumunjske
Gladajući 2014. godinu uočava se razlika između Hrvatske i velike većine ostalih članica: Hrvatska je s prosječnim rastom ovih cijena od 1,9% među samo četiri članice, uz Rumunjsku, Cipar i Češku, u kojima je uopće realiziran rast, dok je kod preostalih 24 članice realiziran pad od najnižih -1,4% na Malti do najoštrijih -5% u Ujedinjenom kraljevstvu. Prosječan je pad na razini područja cijele EU iznosio -3,3%.
Razlozi tromijeg pada cijena naftnih derivata u Hrvatskoj (koja uvozom zadovoljava oko 85% potreba za sirovom naftom te oko 40% za rafinerijskim proizvodima) u odnosu na pad svjetskih cijena sirove nafte, leže u nizu elemenata, od tečaja (deprecijacija kune prema USD) i nedavne liberalizacije tržišta naftnih derivata (postoji prostor za razvoj konkurencije) do dublje i dugotrajnije opće gospodarske krize u usporedbi s ostalim članicama EU, navodi se u analizi "Kretanja cijena sirove nafte i njihov utjecaj na gospodarstvo" koju je objavio HGK.
Hrvatska opet izuzetak
Zbog tromosti će tržišta možda i koristi koje bi na makroekonomskoj razini trebale imati sve zemlje uvoznice nafte i naftnih derivata, biti nešto prigušenije u Hrvatskoj nego u nekim drugim članicama Unije, osobito ako se trend oštro preokrene ili se trenutne cijene nafte ne zadrže duže razdoblje. Naime, ušteda bi na troškovima goriva logično trebala ostaviti kućanstvima i pojedincima dio raspoloživog dohotka koji bi se trebao preliti u povećanu potrošnju drugih roba i usluga.
U Hrvatskoj tu, kažu HGK-u, vide ograničenje u kontekstu visoke zaduženosti stanovništva zbog čega je za očekivati kako će se tim viškom dohotka pokrivati u većoj mjeri dugovi, a u manjoj će se preliti u povećanu potrošnju.
