Na bolnu činjenicu da nemamo ni jednu naušnicu, a kamoli polugu zlata u trezoru Hrvatske narodne banke, s vremena na vrijeme nas podsjete kritičari HNB-ove politike ili politike privatizacije preostalog "obiteljskog srebra". Zlato koje smo prodali prije 12 godina, po nekim bi procjenama koštalo danas milijardu dolara. No, rasprodaja na koju se nemudro odlučio tadašnji guverner HNB-a Željko Rohatinski nije jedini problem.
"Hrvatska je pod najvećim okriljem tajnosti 2001. rasprodala svoje zlatne poluge. Riječ je o 15,5 tona zlatnih poluga, točnije 15.055 kg, a 468 kg ostavila Beogradu. Jer, umjesto da po sukcesiji nama pripadne 28,49 posto, dobili smo samo 23 posto iz nepoznatih razloga", tvrdi HDZ-ovac Goran Marić, što je zabilježila Slobodna Dalmacija.
Zlatne zalihe su šaptom pale i nitko nije kriv
Napomenimo da Srbija ima najviše zlata od zemalja u regiji, 14,8 tona i na ljestvici Svjetskog vijeća za zlato iz 2012. godine zauzima 59. mjesto. Slovenija ima 3,2 tone zlata, a Bosna i Hercegovina je sa svoje dvije tone završila na 93. mjestu sa 2 tone zlata. Hrvatske na toj listi, dakako, nema.
Od prodaje je, podsjetimo, tek ostao trag u godišnjem izvješću HNB-a za 2001. godinu gdje se ona vodi kao priljev deviza od prodanog zlata u iznosu od 117,31 milijuna dolara. Ostaje nejasno je li ona Račanovoj vladi samo bila nužna za krpanje rupa u proračunu nakon HDZ-ove vladavine ili ju je zahtijevao Međunarodni monetarni fond, no izvjesno je da za izmaklu dobit koja se broji u stotinama milijuna dolara neće odgovarati nitko.
"Za tu lošu odluku nitko nije odgovarao, niti mi znamo tko ju je donio i pod čijim pritiskom. Je li to bio guverner ili netko iz Vlade? Volio bih znati tko je odlučio da se to proda ispod cijene", upozorava laburist Dragutin Lesar.
Uz sve to, Hrvatska izvozi velike količine zlata jer su građani zbog krize prisiljeni na rasprodaju.
