Dok su čelni ljudi banaka, i to uglavnom povećavajući kamate, uspjeli i u krizi svojim vlasnicima sačuvati visoku razinu dobiti, gospodarstvo bilježi minuse, a građani sve teže plaćaju svoje obveze, zaključili su na posljednjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.
"Prosječna kamata na stambeni kredit u Hrvatskoj je oko šest posto ili malo iznad toga, a prosječna kamata na stambeni kredit u Europskoj uniji je oko četiri posto ili malo ispod toga. Dakle, građani Hrvatske plaćaju novac 50 posto skuplje od onih u EU. U vrijeme krize banke su dodatno dizale kamate i opteretile gospodarstvo i građane, ali su time povećali i postotak rizičnih kredita jer ih građani i tvrtke sve teže otplaćuju", kazao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Sve je više loših kredita
Prema podacima koji su prezentirani na GSV-u, udio "loših" kredita u 2010. godini porastao za 10,5 milijardi kuna i u ukupnim kreditima dosegnuo je 11,2 posto. Čak 18 posto kredita gospodarstvu su rizični, piše Novi list.
Sever je otkrio i to da su sindikati na sjednici GSV-a tražili jaču aktivnost Vlade, pa i izmjene zakona, kad je u pitanju pad kamata, ali i da su predložili uvođenje poreza na bankarske transakcije. Dobili su odgovor da je to moguće samo ako se nešto slično uvede na razini cijele EU.
Dobit banaka je u 2010. godini bila 4,36 milijardi kuna, što je rast od 3,3 posto u odnosu na 2009. godinu.
Ponašanjem banaka nezadovoljni su i u Hrvatskoj udruzi poslodavca.
Predsjednik GSV-a Matko Bolanča kazao je da je HNB oslobađanjem sredstava obvezne pričuve učinio veliki korak, a da je sad trenutak da banke tu relativnu vrijednost pretoče u gospodarsku učinkovitost i da budu ne samo vlasnice nekretnina, nego i sudionice gospodarskih procesa.
Vezani članci:
arti-201105020442006 arti-201105120415006 arti-201105250224006 arti-201105130166006
