U 2021. godini 95,4 milijuna ljudi u EU-u (21,7% stanovništva) bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, tj. živjelo je u kućanstvima koja su suočena s barem jednim od tri rizika od siromaštva i socijalne isključenosti: rizik od siromaštva, teška materijalna i socijalna uskraćenost i/ili život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada.
To je blagi porast u usporedbi s 2020. (94,8 milijuna; 21,6% stanovništva), pokazuju podaci Eurostata o životnim uvjetima u Europi – siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Među 95,4 milijuna ljudi u EU-u koji su se suočili s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, oko 5,9 milijuna njih (1,3% ukupnog stanovništva) živjelo je u kućanstvima koja su istovremeno izložena sva tri rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
Godine 2021. 73,7 milijuna ljudi u EU-u bilo je u riziku od siromaštva, njih 27,0 milijuna bilo je ozbiljno materijalno i socijalno uskraćeno, a 29,3 milijuna živjelo je u kućanstvu s niskim intenzitetom rada.
Najveći rizik od siromaštva u Rumunjskoj, najmanji u Češkoj
Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti razlikuje se od članice do članice. Tako je najveći udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježen u Rumunjskoj (34%), Bugarskoj (32%), Grčkoj i Španjolskoj (obje 28%).
Nasuprot tome, najmanji udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježen je u Češkoj (11%), Sloveniji (13%) i Finskoj (14%).
Hrvatska se na ovom popisu našla na 17. mjestu, u blizini prosjeka za Europsku uniju (22%), a zanimljivo je da su većem riziku od hrvatskih stanovnika izloženi i stanovnici Luksemburga, Estonije, Portugala, Litve, Italija i Latvije dok je Njemačka tek za jedno mjesto iznad Hrvatske te lošije pozicionirana u odnosu na zemlje poput Malte, Mađarske i Poljske.
Od iduće godine osjetno veći minimalac?
Hrvatska vlada bi do kraja listopada trebala donijeti uredbu kojom se definira minimalna plaća za iduću godinu, a prema nekim informacijama ona bi mogla iznositi oko 4000 kuna neto, odnosno 5000 kuna bruto. Rasprava o tome tek se treba povesti u Ministarstvu gospodarstva. U međuvremenu, Europski parlament ovoga bi tjedna trebao usvojiti direktivu o minimalnoj plaći na razini EU-a. Nakon što Vijeće usvoji dokument, države članice imale bi rok od dvije godine da usklade svoje minimalne plaće s EU direktivom.
Iako se u direktivi ne govori o najmanjem iznosu minimalne plaće, već što bi kod nje trebalo uzeti u obzir, prema sindikalnim smjernicama minimalna bruto plaća trebala bi biti na razini 50% prosječne bruto plaće, odnosno 60% medijalne. Prevedemo li to u hrvatske okvire, minimalna bruto plaća u Hrvatskoj trebala bi iznositi 5246 kuna bruto, s obzirom na to da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj bila 10.492 kune, a medijalna 8562 kune.
Iako bi se Hrvatska time približila smjernicama EU-a, i dalje bismo bili ispod prosjeka.
Predzadnji u Europi
Naime, prema podacima koje je u srpnju predstavio predsjednik SSSH, Mladen Novosel, minimalna plaća u Hrvatskoj trenutačno iznosi 500 eura što nas stavlja na predzadnje mjesto EU-a. Iza nas je samo Latvija s prosječnim minimalcem od 448 eura. Ispred Hrvatske je Litva u kojoj minimalna prosječna plaća iznosi 550 eura.
Zemlje s najvećom minimalnom plaćom u Uniji su Francuska s 1302 eura, Njemačka s 1301 eurom, Belgija s 1216 eura, Nizozemska s 1592 eura, Irska s 1622 eura i Luksemburg s 1808 eura.
Hrvatska stoji bolje tek u odnosu na zemlje u regiji, ali one koje nisu EU članice. Naime, minimalac u Srbiji iznosi 301 euro. U Federaciji BiH minimalna plaća iznosi 365 eura, dok je ona u Republici Srpskoj 266 eura. Najveću prosječnu minimalnu plaću u regiji ima Slovenija - 762 eura, pokazuju podaci SSSH.
