Loši plasmani Hrvatske poštanske banke mogli bi iznositi i milijardu kuna. Razlog tome rizični su plasmani odobreni u vrijeme bivše uprave na čelu s Josipom Protegom, kojeg je na to mjesto postavio bivši premijer Sanader, piše Večernji list.

Vijest o lošem plasmanu ipak opovrgava sadašnji prvi čovjek HPB-a Čedo Maletić, no vjeruje da će veći dio iznosa biti nenaplativ. Među tim kreditima su, primjerice, oni odobreni KIO-u Orahovica, SMS-u, Fantazija grupi, PPK-u Valpovo i Đakovštini. K svemu tome mogu se dodati još i već poznati krediti Adriatica.netu, Spačvi, Badelu 1862, te telekomunikacijskom operateru H1. Tu je i onaj namijenjen brodogradnji, no on će, iako vjerojatno uz odgodu, biti vraćen jer je osiguran državnim jamstvima. Ostala su osiguranja loša, jer im je vrijednost nekoliko puta manja od kredita.

Ovih dana čelnici HPB-a i Zagrebačke banke Maletić i Luković razmatraju mogućnost povezivanja operatera H1 i Optime. Zaba je, naime, jako izložena prema Optimi, a povrat novca je upitan. Budući da H1 ima veliki broj korisnika, a Optima infrastrukturu, njihovo spajanje spasilo bih i njih i one kojima su dužni.

Nova uprava otkrila je da su joj prethodnici, zbog rizičnih kredita, ostavili gubitke koji će do konca godine sezati i do 400 milijuna kuna. No bez obzira na to ulažu sve kako bi banku ponovno podigli na noge. Prvi rezultati pokazali su se već u studenom u kojem je banka imala tri puta veći porast štednje u odnosu na ostvareni u ovoj godini. No uslijedit će i novi koraci.

Večernjak piše kako HPB dogovara sa šest državnih tvrtki uplatu hibridnog depozita u iznosu oko 150 do 200 milijuna kuna, nakon čega bi trebala biti obavljena i dokapitalizacija banke u vrijednosti od oko 500 ili 600 milijuna kuna. Kao potencijalni ulagač trenutno se spominje EBRD, koji bi postao 25-postotni vlasnik banke. To nagovještava i nedavni susret Jadranke Kosor i čelnika EBRD-a Thomasa Mirowa.

Ako se ne realizira ta dokapitalizacija, HPB bi to pokušao realizirati s IFC-om, dijelom Svjetske banke, ili bi se išlo u IPO, ali za to vrijeme na tržištu nije idealno. HPB planira da tvrtke koje su uložile u hibridni depozit, nakon dokapitalizacije, zamijene depozit za dionice, jer bi njihova vrijednost trebala znatno porasti.

Zadnja je, pak, opcija sanacija banke. Točnije, prema receptu devedesetih godina, loši plasmani prebacili bi se u HFP, a banka bi u zamjenu dobila prvoklasne državne vrijednosne papire, piše Večernjak.