Prema D&B-jevim podacima, 23,5 posto plaćanja hrvatskih poduzeća stranim poduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova. 65 posto plaćanja izvršeno je u dogovorenom roku, dok je 8.9 posto plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. 2,2 posto plaćanja kasni više od 120 dana, navodi se u publikaciji International Risk & Payment Review, koju je objavila bonitetna kuću Bonline, ekskluzivni zastupnik D&B-a za Hrvatsku i BiH.
D&B i dalje preporuča stranim investitorima da poslovanje sa hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom. Zbog kreditne krize i smanjenja profitabilnosti poduzeća, plaćanje stranim partnerima i dalje ostaje izazov za hrvatska poduzeća.
Najveća bonitetna kuća na svijetu ocjenjuje kako vladu desnog centra očekuje izazovno razdoblje u borbi protiv globalne recesije koja je utjecala na pad BDP-a u 2009 godini, te koja će vršiti pritisak na rast BDP-a u daljnje dvije godine.
Za premijerku Kosor jedan od prioriteta je također i održavanje jedinstva u stranci koje je poljuljano pokušajem bivšeg premijera Sanadera da se vrati u stranku. D&B ne isključuje mogućnost da bi se vodeća stranka mogla razdvojiti na dva dijela ukoliko će se nastaviti neslaganje između pobornika bivšeg premijera Sanadera i nove premijerke Kosor.
Deficit - najveći problem
U međuvremenu, oporavak Hrvatske kočit će i dalje vrlo spor ekonomski rast u eurozoni. Domaća potražnja će također biti oslabljena, dok je kućanska potrošnja smanjena zbog slabijeg rasta plaća, visoke nezaposlenosti, većih poreza te strožih kreditnih uvjeta.
Poduzeća će također trošiti manje zbog limitiranog zaduživanja kod banaka, a poduzeća koja izvoze mogu očekivati oporavak zbog povećane svjetske trgovine u 2010. i 2011., predviđa D&B.
Vladini stimulansi za potrošnju biti će ograničeni zbog želje da se fiskalni deficit vrati ispod 3 posto BDP-a. Za makroekonomsku stabilnost, stalni deficit koji ima Hrvatska jedan je od najvećih rizika, jer se uvijek postavlja pitanje kako će se isti financirati.
Rejting za ožujak se promijenio u čak 11 zemalja: Alžiru, Kolumbiji, Hondurasu, Iranu, Jamajci, Južnoj Koreji, Nigeriji, Španjolskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu te Srbiji.
U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede ju Mađarska (DB3d), Albania (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB4d) i BIH (DB6a).
Srbiji je poboljšan rejting od visokorizične do zemlje sa umjerenim rizikom poslovanja. (Sa DB5a na DB4d). Na bolji rejting Srbije utjecala su brojna pozitivna ekonomska i politička kretanja. Izglede za makroekonomsku stabilnost zemlje je u velikoj mjeri potpomogao sporazum sa MMF-om u 2009 godini o osiguranju 4 milijarde USD kredita.
