Neprestano slušamo da se Hrvatska poštanska banka mora prodati te da je dovoljno što imamo Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, iako njihove povoljne kredite nije najjednostavnije dobiti. Prodaje se i Croatia Osiguranje. Za mišljenje o ovim prodajama smo upitali Mariju Duljković, stručnjakinju za bankarsko poslovanje i financije.
Ona zamjera svim vladama do sada što nisu shvatile značaj bankovnog sektora i na vrijeme jačale bankovni sektor u vlasništvu hrvatskih gospodarskih subjekata i građana. Sada u prisutnoj recesiji u državi i okruženju ta mogućnost nije realna niti opravdana, posebice kada na hrvatskom tržištu postoji prevelika koncentracija i konkurencija više od 95 posto hrvatskih banaka u stranom vlasništvu, ističe.
Vlada u proračunu nema novca za novu dokapitalizaciju HPB-a
Vlada je najavom o prodaji Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja izazvala burne reakcije. No, Duljković smatra da su one su dijelom opravdane, ako se ne uzmu činjenice da je poslovanje posebice HPB bilo u posljednjih deset godina dva puta sanirano od strane države i to 2000. godine s oko 850 milijuna kuna, a prije dvije godine sa oko 450 milijuna kuna. Prema najavi ministra financija Slavka Linića potrebna je dokapitalizacija HPB-a u ovoj godini, najvjerojatnije oko 700 milijuna kuna, podsjeća Duljković.
"Stoga ne čudi da Vlada pokušava s pregovorima sa stranim investitorima osigurati sredstva za dokapitalizaciju, jer vlastitih u proračunu nema. Razumljivo je da radi transparentnog i uspješnijeg poslovanja same banke, pokušava dio vlasničkog portfelja prodati ozbiljnim evropskim investitorima kao što su EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj), EIB i drugim. Opravdano je da u ovoj startnoj godini, kada je nužno pokrenuti investicije i zapošljavanje, Vlada pokušava osigurati dio sredstava iz prodaje dijela vlasničkih udjela u HPB, a ne iz nepovoljnih kreditnih zaduženja. Smatram da je to opravdano, posebice što se predviđa da bi država u vlasništvu zadržala većinski i upravljački dio", kaže ona.
HBOR mora davati jeftine kredite
Što se tiče HBOR-a mišljenja je da može više kreditirati hrvatsko gospodarstvo izravno ili preko poslovnih banaka i da se njegova uloga mora više osjetiti u novom investicijskom ciklusu, koji je najavila Vlada RH.
"To moraju biti sredstva koja nisu skuplja nego na europskim tržištima, jer u protivnom nećemo biti konkurentni i nećemo moći proizvoditi robe i usluge za izvoz, koji jedini može osigurati devizna sredstava za povrat postojećih dugova. Trenutno najveći problem cijele države je prisutna nelikvidnost od oko 42 milijarde kuna, koju moramo riješiti vlastitim snagama raznim mjerama, ali ostaje posebice vanjski dug od oko 47 milijardi eura, koji se može servisirati i početi vraćati samo proizvodnjom roba i usluga za izvoz. Stoga ja tu vidim presudnu ulogu HBOR-a i njenu potpunu posvećenost tome cilju", kaže Marija Duljković.
Koliku cijenu možemo sada postići?
Što se, pak, tiče prodaje Croatia Osiguranja smatra da smo "za razliku od bankovnog sektora u sektoru osiguranja zadržali većinski dio u vlasništvu hrvatskih subjekata i svakako bi to bilo opravdano i nadalje, jasno ako je moguće".
"Posebice je to bitno ako se neće moći na tržištu osigurati najpovoljnija cijena, radi recesijskih pritisaka i radi pada tržišne cijene nekretnina, koje su značajno zastupljene u portfelju Croatia osiguranja. Međutim, možda nije loše vidjeti kolika bi se tržišna cijena uopće mogla postići prodajom dijela vlasničkog portfelja. Nakon toga treba zauzeti konačni stav, jer svjedoci smo kada nešto prodamo, bar za sada teško vraćamo natrag", kaže Duljković.
