Istraživanje je pokazalo da se trećina ispitanika nada kako će dogodine moći štedjeti u bankama ili na neki drugi način, dok ostali neće imati ni lipe za štednju ili će morati rezati dosadašnje rezerve. Najoptimističniji su bili građani u dobi od 18 do 39 godina, a slijede ih umirovljenici. Skupina građana u dobi od 40 do 60 godina ima najmanje izgleda za štednju, prenosi Slobodna Dalmacija.
Podatke da će sljedeće godine štednja građana nadmašiti rast kredita potvrđuje i analiza podataka Hrvatske narodne banke. Naime, podaci pokazuju da su građani u godinu dana povećali svoju štednju u bankama za 6,7 milijardi kuna te smanjili zaduženost za 1,4 milijarde kuna.
'Statistički' Hrvat uštedio 35 tisuća, a zadužen 29 tisuća kuna
Prvog studenog ove godine građani su na kunskoj i deviznoj štednji čuvali ukupno 152,8 milijardi kuna, 4,6 posto više nego prije godinu dana, a istodobno su otplaćivali 127 milijardi kuna kredita, jedan posto manje na godišnjoj razini. Uz malo matematike, dolazi se do zaključka da svaki od 4,2 milijuna stanovnika Hrvatske u bankama ima prosječno po 35.669 kuna štednje i 29.696 kuna kredita.
Do izbijanja krize ti su trendovi bili obratni, pa je omjer rastao u korist kredita koji su prvi put u proljeće 2008. po stanovniku bili premašili štednju.
