U razdoblju od listopada do prosinca 2014. gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji porasle su 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesecje kada su uvecane 0,3 posto, pokazuju sezonski prilagodeni podaci Eurostata koji je time potvrdio proslomjesecne procjene.
Potvrdena je i procjena za eurozonu cije je gospodarstvo u cetvrtom tromjesecju 2014. poraslo 0,3 posto na tromjesecnoj razini, nakon 0,2-postotnog rasta u razdoblju od srpnja do rujna.
Hrvatsko je gospodarstvo prema sezonski prilagodenim podacima Eurostata stagniralo u cetvrtom tromjesecju 2014. u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su aktivnosti porasle 0,2 posto. U prvom su proslogodisnjem tromjesecju aktivnosti po Eurostatu na tromjesecnoj razini porasle 0,3 posto, dok su se u drugom smanjile 0,2 posto.
Medu zemljama clanicama EU-a najsnazniji su rast u cetvrtom tromjesecju 2014. na tromjesecnoj razini zabiljezila Estonija i Svedska, za 1,1 posto. Slijedi Madarska s 0,9 posto.
Pad aktivnosti na tromjesecnoj razini zabiljezili su Cipar, za 0,7 posto, Grcka, za 0,4 posto, te Austria i Finska, za po 0,2 posto.
Na godisnjoj su razini aktivnosti u EU porasle u cetvrtom tromjesecju 1,3 posto, cime je Eurostat takoder potvrdio proslomjesecne procjene. U trecem tromjesecju BDP je porastao 1,2 posto.
Visu je stopu rasta u cetvrtom tromjesecju zabiljezila i eurozona, od 0,9 posto, nakon 0,8-postotnog rasta u trecem tromjesecju.
Aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu porasle su prema sezonski prilagodenim podacima Eurostata 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. U trecem su tromjesecju smanjene na godisnjoj razini 0,6 posto.
Medu zemljama cijim je podacima Eurostat raspolagao najsnazniji je rast na godisnjoj razini u cetvrtom tromjesecju zabiljezila Madarska, za 3,4 posto, te Poljska, za 3,2 posto.
Pad aktivnosti zabiljezili su samo Cipar, za 1,9 posto, te Italija, za 0,5 posto, te Austrija i Finska, po 0,2 posto.
Najsnazniji je doprinos rastu u cetvrtom tromjesecju 2014. i u EU i u eurozoni pruzila potrosnja kucanstava, s udjelom od 0,3 odnosno 0,2 postotnog boda. Skroman pozitivan doprinos dala su i bruto ulaganja u fiksnu imovinu, od 0,1 postotni bod u EU i eurozoni.
