Na zapadu već duže vrijeme postoje 'crne liste' proizvoda ili proizvođača koji krše etiku poslovanja, ili svoje proizvode testiraju na životinjama, ili zagađuju okoliš, ili rade slične neprihvatljive stvari.
Nema sumnje da bi tvrtku koja završi na takvoj listi takva antireklama natjerala na bolje poslovanje. Zašto onda u Hrvatskoj ne bi imali takav jedan popis?
Iako se takva lista najavljivala još 2004. godine, od nje nitko nije vidio ni slova. Predsjednik tadašnjeg Hrvatskog saveza udruga za zaštitu potrošača Potrošač (danas Društva Potrošač) Ilija Rkman najavio je tada kako će objaviti "crnu listu" najgorih proizvoda, proizvođača i trgovina zbog učestalih pritužbi kupaca na kvalitetu pojedinih proizvoda. Godine 2005. dobili su dopuštenje za izradu liste te su zaprimili cijeli niz reklamacija iz svih područja (energetika, banke, ugovorni odnosi), što se u konačnici pokazao kao veliki zalogaj za troje zaposlenih.
Iz Zakona izbrisana odredba o sastavljanju listi
U međuvremenu se izmjenama Zakona 2007. godine ukinula odredba kojom se Savezu daje pravo da "godišnje informira potrošače o njihovim pravima i objavljuje listu trgovaca koji su višekratno u proteklih godinu dana oštetili potrošače ili svjesno prodavali proizvode opasne za zdravlje i sigurnost potrošača".
Ipak, Rkman smatra da još uvijek postoji mogućnost zajedničkog djelovanja, ako bi se sve instance koje rješavaju probleme potrošača (centri u Zagrebu, Puli, Osijeku i Splitu), Državni inspektorat, Odjel za zaštitu potrošača pri Ministarstvu gospodarstva, Centar za mirenje pri HGK, te povjerenstva za reklamacije pri raznim tvrtkama udružili snage. Crna lista, kaže Rkman, bila bi sastavljena na osnovu broja reklamacija, provjerenih i dokumentiranih, zaprimljenih u godinu dana.
Štoviše, na internetskoj stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i na stranici Državnog inspektorata od 2007. se nalazi aplikacija Centralnog informacijskog sustava za zaštitu potrošača (CISZP-a), koja zapravo predstavlja online obrazac podnošenja reklamacija. No, u Državnom inspektoratu napominju kako su inspektori po zakonu dužni kao službenu tajnu čuvati tu dokumentaciju i podatke dobivene u inspekcijskom postupku, pa da izrada takve liste pomoću njihove dokumentacije nije moguća.
Također, napominju i da je pitanje kriterija za izradu takve liste upitno, te da bi kriteriji, ukoliko ih izrađuje neovisno tijelo (udruga i sl.) morali biti jasno definirani. Iz Ministarstva gospodarstva do objave članka nismo dobili komentar o njihovom stavu o izradi 'crnih lista'.
U zemljama Europske unije praksa prema nepoštenim trgovcima je različita. Primjerice, Švedska javno objavljuje pravomoćne sudske presude smatrajući kako će na taj način trgovci popraviti svoju buduću poslovnu praksu, dok se u Mađarskoj razvijaju liste pozitivnih primjera poslovne prakse trgovaca, koje potiču na visoko odgovorno društveno ponašanje.
Vezani članci:
arti-201102030069006 arti-201101050080006 arti-201101260364006 arti-201102040009006 arti-201102040333006