Stanovnici Zagreba, Novigrada u Istri i Dugopolja pokraj Splita mogu se s razlogom pohvaliti da žive u najrazvijenijim područjima Hrvatske. Za razliku od njih, razloga za zadovoljstvo ne bi trebali imati građani Gline, Kistanja i Virovitičke županije jer su njihova područja najmanje razvijena, imaju najviše nezaposlenih, najmanje prihode po stanovniku, ali i najviše neobrazovanog stanovništva.
Rezultati su to studije Instituta za međunarodne odnose kojom su sve županije, gradovi i općine u Hrvatskoj razvrstani prema indeksu razvijenosti. Studiju je naručilo Ministarstvo regionalnog razvoja, a njome je ustanovljeno da čak 46 posto jedinica lokalne samouprave danas ne doseže stupanj razvoja veći od 75 posto hrvatskog prosjeka. To znači da će, nakon uvođenja novog sustava financiranja lokalnih jedinica, potpomognutu pomoć države primati čak 256 gradova i općina te 11 županija, piše Jutarnji list.
Riječ je pretežno o područjima u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, posebno uzduž granice s BiH i Srbijom. Razvijenost iznad 75 posto nacionalnog prosjeka odnosi se na Primorsko-goransku i Istarsku županiju. Među najrazvijenijim županijama jedino je Grad Zagreb, koji se po indeksu razvijenosti nalazi čak 90 posto iznad prosjeka.
Virovitička i Vukovarska najnerazvijenije su županije, no najmanje razvijene općine, Kistanje i Ervenik, nalaze se Šibenskoj županiji. Glina i Trilj, koji su pri vrhu najmanje razvijenih gradova, nalaze se u Sisačkoj, odnosno Splitskoj županiji.
Od velikih gradova, jedino se Zagreb može pohvaliti mjestom među deset najrazvijenijih, a ubraja se i u dva najrazvijenija grada koja se, uz Zaprešić, ne nalaze u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Iza Zagreba su Dubrovnik, Split i Zadar. No, definitivno najrazvijenije mjesto danas u Hrvatskoj je Dugopolje. Riječ je o mjestu 12 kilometara udaljenom od Splita, s malo više od 3000 stanovnika, koje je svoj razvojni bum doživjelo zahvaljujući brojnim poslovnim zonama u koje su se preselile mnoge tvrtke, piše Jutarnji list.
