Iako se govorilo da će švicarski franak padati, to se nije dogodilo. Štoviše, švicarci su u četvrtak postigli novu rekordnu razinu i završili na 6,42 kune. Rast je to od 44 posto unazad dvije godine, koji je itekako pritisnuo građane koji otplaćuju kredite.
No, i euro se odupire uobičajenim sezonskim kretanjima. Otkako je uveden, euro je svakog ljeta padao, ali ovog srpnja ne miče se s razine koju je dosegao u prvoj polovini godine. Njegov srednji tečaj u četvrtak je porastao na 7,43 kune.
Za sve nije kriva samo Grčka
Razlog za jačanje švicarskog franka je strah od financijskog sloma Italije, Španjolske, Portugala i Grčke. Iz istog razloga euro gubi vrijednost u odnosu na franak, piše Novi list.
Međutim, iako euro slabi, brojni analitičari neslužbeno govore da se u Hrvatskoj zauvijek možemo pozdraviti s povijesno niskom vrijednosti eura od 7,2 ili 7,25 kuna. Štoviše euro je na povijesno visokoj razini zbog velike potražnje za njim.
"Država, banke i poduzeća ove godine moraju vratiti čak 15 milijarda eura duga. Svi oni traže devize, upozorava" analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, koji dodaje i da euro na vrijednosti ne gubi i zbog povećanog uvoza, odnosno hrvatskog manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Uz to, strana ulaganja su pala na dosad povijesno nisku razinu, pa je lani u Hrvatsku uloženo 227 milijuna eura. U 2008. godini, najboljoj prije krize, stranci su u Hrvatsku uložili rekordne 4,2 milijarde eura.
Vezani članci:
arti-201107130417006 arti-201107110794006
