Istodobno s dobrom viješću da je agencija Fitch potvrdila investicijski rejting Hrvatske "BBB - uz stabilne izglede", doznali smo da je dosegnuta i najveća inflacija u posljednje tri godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rast cijena roba i usluga te hrane - u usporedbi s mjesecom prije, bio je dva posto dok su cijene voća, povrća, kruha i žitarica rasle za oko jedan posto. O tome što znači rast stope inflacije za 2,1 posto u odnosu na prošlu godinu, u RTL-u Danas govorio je financijski stručnjak Andrej Grubišić.
'Inflacija je isključivo monetarni problem'
"Inflacija je oporezivanje bez legislative. Za 100 kuna se prije godinu dana moglo kupiti 100 kuna vrijednosti dobara i usluga, a danas realno možete kupiti 98. To je kao da vam je netko naplatio porez od dvije kune, ali vam nije ništa dao zauzvrat", jednostavno je pojasnio Grubišić dodavši kako je inflacija isključivo monetarni problem.
Drugim riječima, pretjerana količina nominalno natiskanog novca ganja manju količinu dobara i usluga koje su proizvedene i konzumirane od ljudi.
'Danas stan plaćate 30-40 posto skuplje nego 2016.'
Na pitanje je li ovo ubrzana inflacija, Grubišić je kazao kako u taj problem treba ugraditi i fenomen psihologije.
"Ako vam netko sto puta kaže da očekuje 10 ili 20 posto veću cijenu nekog proizvoda ili usluga, a vi razmišljate o kupnji tog proizvoda i usluge, to vas može nagnati da danas budete spremni odmah platiti pet posto veću cijenu. A zapravo nije utemeljeno na stvarnim ekonomskim parametrima.
U Hrvatskoj vidimo, kao i u svim drugim zemljama postoje indeksi koji mjere inflaciju, no to su prosjeci koji su statistički točni, ali nisu relevantni za građane. Ako danas rješavate stambeno pitanje, onda stan plaćate oko 30 do 40 posto skuplje nego je to bilo 2016. godine, a nije vam toliko bitno je li cijena ulja ili masti porasla jedan ili dva posto. Ako ste u siromašnijoj skupini građana koja većinu novca troši na osnovne prehrambene proizvode onda vas više zanima kolika je cijena ulja ili masti, pojasnio je.
'Ako je tiskanje novca rješenje, dovoljno je otvoriti tiskaru'
Rješenje za bolji životni standard nakon pandemije Grubišić ne vidi u tiskanju novca jer bi, kaže, po toj logici bilo dovoljno otvoriti tiskaru, sjediti doma i ne raditi ništa. On jedino rješenje vidi u većem udjelu privatnog sektora i više radnih mjesta.
"Hrvatska ima najmanju stopu radno-aktivnog stanovništva, a među njima imamo relativno velik broj neproduktivnih radnih mjesta. I s inflacijom ili bez nje, mi i dalje imamo problem relativno male kupovne moći. Kada i dođe ovakav Fitchev rejting koji kaže da ćemo rasti možda i pet, a ne tri posto, uvijek treba govoriti o bazama. Naša baza je 100 pa ako rastete tri, onda je to tri kune. Ali ako netko ima bazu od 300 i on raste jedan posto, on isto ima tri kune. To se u političkim tričarijama nikada javnosti ne iskomunicira do kraja", kazao je Grubišić u RTL-u Danas.
Dva izvora EU novca koji će dobiti Hrvatska
Što se tiče novca iz EU-a koji treba stići Hrvatskoj, Grubišić kaže kako postoje dva izvora. Jedan je da se bogatom Nijemcu ili Austrijancu nešto uzmete i onda kanalizirate siromašnijim zemljama poput naše. Drugi izvor je tiskanje novca.
"Mi trenutno imamo kombinaciju jednog i drugog. S obzirom na to da smo privilegirani i da je EU natjerao bogatije da odvajaju za siromašnije, mislim da je najpoštenije da se taj novac pusti na raspolaganje građanima i gospodarstvu kroz poreznu relaksaciju. Znači smanjenje svih vrsta poreza. Onda ćete vi imati više novca u džepu i sami odlučite što ćete s njim napraviti", kazao je i dodao da će relativno malo novca iz EU-a doći do privatnog sektora, a i u tom slučaju očekuje da će biti diskriminacije.
