Pobunama u arapskim zemljama ruše se autokratski, nedemokratski režimi koji već godinama, pa i desetljećima, odgađaju neophodne reforme. Ta revolucija na ulici ravnateljicu Instituta za javne financije Katarinu Ott potaknula je da pokuša dokučiti zbog čega hrvatska Vlada zazire od snažnijih reformi.
"Razlike između Hrvatske i arapskih zemalja su, naravno, velike, ali postoje i brojne sličnosti: nefunkcioniranje demokratskih institucija, optužbe za ekstremnu korumpiranost čak i najviših političara, visoka nezaposlenost, posebice mladih, te neprovođenje neophodnih reformi.
Postoji li i u Hrvatskoj strah od ulice: generalnog štrajka, demonstracija, nasilja? Boji li se Vlada da će masa nezaposlenih izaći na ulice, poduzme li neophodne mjere koje bi njihov položaj - kratkoročno - mogle još i pogoršati?", piše Ott u najnovijoj kolumni za za časopis Banku.
Veliko istraživanje, provedeno na uzorku zemalja OECD-a, devetnaest najrazvijenijih i najbogatijih država svijeta u razdoblju 1975.-2008., pokazuje da se koliko-toliko solidne vlade, koje nisu baš na rubu gubitka vlasti, mogu slobodno upustiti čak i u vrlo agresivnu fiskalnu prilagodbu i preživjeti iduće izbore.
Ott navodi da istraživanje na koje se poziva polazi od teze da fiskalne konsolidacije često dovode do nasilja protiv vlade. Povijest obiluje takvim primjerima: od pada Weimarske Republike početkom 1930-ih, do žestokih demonstracija u Grčkoj 2010. Tamo gdje nestabilnost institucija traje duže, oštrije mjere vladajućih obično izazivaju nemire i nesigurnost za što su primjer južnoameričke zemlje.
Ima li Vlada na rubu gubitka vlasti petlje za reforme?
"Je li Hrvatska dovoljno slična zemljama OECD-a i je li hrvatska Vlada koliko-toliko solidna, odnosno nije li već ionako na rubu gubitka vlasti pa bi mogla imati petlje i ozbiljno krenuti u reforme?
Ili se Vlada boji da je sličnija nekadašnjim južnoameričkim režimima pa bi stvarnim provođenjem reformi mogla izazvati nemire i biti svrgnuta s vlasti i bez demokratskih izbora? Ili se boji da bi slični problemi poput onih u arapskim zemljama mogli izvesti nezaposlene i nezadovoljne na ulice? Ili djeluje stihijski, od slučaja do slučaja, pa kako bude - bude.
S čime god da Vlada kalkulira, ako ne počne što brže i što odlučnije stvarno provoditi svoj Program gospodarskog oporavka, netko će to kad-tad morati učiniti, ali uz znatno višu cijenu za hrvatske građane" upozorava Katarina Ott.
Ravnateljicu Instituta za javne financije zaključuje da bi Vlada , umjesto da zavarava i sebe i građane, trebala otvoreno i iskreno nastupiti prema građanima, upoznati ih s problemima, priznati vlastite propuste i slabosti te otvoreno izložiti planove i akcije. Onako kako je to nedavno učinio američki predsjednik.
Vezani članci:
arti-201102180128006 arti-201102160621006
