arti-201006230197006Naime, da je još prije 12 mjeseci Vlada pokrenula pregovore sa MMF-om o novom stand-by sporazumu, vjerojatno bi trpjela manju socijalnu i političku cijenu, te bi već u prvom polugodištu 2011. ubirala prve gospodarske koristi od standardnog stand-by aranžmana sa MMF-om. To se još može dogoditi ako se Vlada obrati za pomoć tom međunarodnom 'financijskom policajcu' najkasnije do sredine studenoga, piše Novi list. Odnosno, poželjno bi bilo da to učini uoči pisanja državnog proračuna za 2011. godinu, koliko god je riječ o zadnjoj godini mandata sadašnje ekipe u Banskim dvorima, i o potezu za predizbornu godinu.
Suočavajući se s izazovima prve velike gospodarske krize u 21. stoljeću, MMF je još lani gotovo utrostručio svoj intervencijski i kreditni potencijal, pa je u međuvremenu izašao ususret poduljem nizu bankrotirajućih i propadajućih ekonomija širom sjeverne, srednje, istočne i jugoistočne Europe, od Latvije i Mađarske (kao članica Europske unije) do Srbije i BiH (koje su na zlokobnom europskom dnu).
Nadali se čudu koje se nije dogodilo
Hrvatska je dosad čuvala svoju političku čast od te vrste vanjske pomoći, maštajući da će se iz depresije i prezaduženosti izvući nekim čudom, na koje kao članica NATO-a tobože ima prednost i pravo. No, čudo je izostalo, a vlast nije uspjela pokrenuti strukturne promjene na temelju kojih bi mogla već u rebalansu proračuna za 2010. smanjiti državnu potrošnju, te preusmjeriti bar deset posto državnih prihoda u protukrizne, državne investicije.
Umjesto radikalnog zaokreta od uvoza na izvoz, od potrošnje na proizvodnju i od zaduživanja na štednju i investicije, Vlada se rebalansom proračuna za 2010. odlučila za smanjivanje proračunskih prihoda te za povećanje proračunskih rashoda. Deficit proračuna tako se s lani planiranih 8,6 milijardi kuna povećao na previsokih 14 milijardi kuna.
Zabrinjavajuće je i to što je rebalans izveden iz procjene da će se tijekom 2010. hrvatski BDP smanjiti za dodatnih 1,6 posto, iako se gomilaju znakovi da bi taj pad mogao biti čak dva posto. Alternativa je, dakle, u obraćanju MMF-u, jer Vlada nema političke volje ni moći da provede nužno smanjivanje državne potrošnje ni u neizbježno još depresivnijoj 2011. godini.
arti-201008260080006Iz primjera najnovijih sporazuma, koje je MMF sklopio s Latvijom, Mađarskom i Ukrajinom, uvažavajući posebnosti svakog od kriznih slučajeva, od 'financijskog policajca' možemo očekivati samo važnu tehničku pomoć koja Hrvatsku može spasiti od prijetećeg bankrota državnih financija.
Najvjerojatnije bi tako, radi punjenja proračuna dok se hrvatski BDP ne oporavi do razine ostvarenog u 2008. godini, MMF tražio i povećanje stope PDV-a sa 23 na 24 posto. Time bi dodatno ograničavao domaću potrošnju, a poticao izvoz i inozemna proizvodna ulaganja. Naposljetku bi od Vlade tražio sustavno suzbijanje prevelike sive ekonomije i preraširene korupcije, piše Novi list.
Zajam u iznosu od tri milijarde dolara
Na toj bi osnovi, uz MMF-ov stand-by zajam u visini od tri milijarde dolara, za održavanje financijske stabilnosti (koji bi povlačila u obrocima, samo ako joj zatrebaju), Hrvatska mogla pokrenuti i pregovore s klubom glavnih vjerovnika o reprogramiranju većeg dijela vanjskih državnih dugova, što će dospjeti za otplatu tijekom 2011. i 2012. godine. Tim bi reprogramom započelo smanjivanje vanjske zaduženosti, te značajnije poboljšanje kreditnog i investicijskog rejtinga državnih financija i hrvatskog gospodarstva.
Prethodni članci:
arti-201008200623006 arti-201008260715006 arti-201008240570006 arti-201006230197006 arti-201008260080006
