Od 2007. do 2011. godine Hrvatska je na raspolaganju imala 668 milijuna eura iz europskih fondova i od toga je povukla tek 42 posto, odnosno 276 milijuna eura, izvijestio je na jučerašnjoj sjednici Vlade potpredsjednik Branko Grčić.
No, uz to Hrvatska je od europskih investicijskih i razvojnih banka zatražila i dobila ukupno oko 18,7 milijardi kuna zajmova, a dosad je ostalo neiskorišteno oko 8,3 milijarde kuna tog novca, vidljivo je to iz Vladinog dokumenta u kojem su izneseni svi podaci o zajmovima u četiri europske banke koje prate investicije i razvoj, pa tako i podaci o tome koliko je tog novca dosad ostalo neiskorišteno, piše Novi list.
Kad su zajmovi u pitanju, iskorištenost od 55 posto nešto je veća nego kod EU fondova. I dok za neke projekte koji traju do 2015. godine ima još vremena za korištenje zajmova upitno je što će biti s onima koji završavaju ove godine, a milijunska sredstva uglavnom miruju. Zato banke koje su ih odobrile prijete naplatom penala.
Kazna od deset tisuća eura
Naime, Europska investicijska banka (EIB) dala je do znanja kako će za svako kašnjenje u povlačenju novca naplaćivati fiksnu "kaznu" od deset tisuća eura te penale od 0,1 posto na neiskorištena sredstva. EIB je za projekte u Hrvatskoj odobrio čak deset milijardi kuna zajmova, od čega je iskorištena tek polovica.
Za očekivati je, prema najavama ministra financija Slavka Linića da će Vlada u narednom razdoblju odlučiti hoće li i u kojoj mjeri nastaviti s projektima koji kasne u povlačenju novca.