Iako nema nikakvih službenih informacija, realno je očekivati da će ono što se sada događa u Grčkoj utjecati i na daljnja proširenja zone eura.
Kriteriji iz Maastrichta, čije je ispunjavanje uvjet ulaska u eurozonu, najvjerojatnije se neće mijenjati. No, sporije širenje eura na nove članice, pa i na Hrvatsku, EU će postići 'zaobilaznim' putem: strožim nadzorom i provjerama nacionalnih statistika, te isticanjem kako gospodarstvo koje želi uvesti euro mora počivati na zdravim i dugoročno održivim temeljima, piše Jutarnji list.
Iz tog će razloga kuna do daljnjeg ostati hrvatska valuta i, kako stvari stoje, mala je vjerojatnost da će je zamijeniti euro već 2014. ili 2015. Koliko bismo dugo mogli čekati na ulazak u zonu eura, nitko se ne usudi prognozirati, no u stručnim se krugovima govori da bi novi rok mogao biti barem četiri godine od ulaska u EU.
To znači da bismo u slučaju da Hrvatska u EU uđe 2012., euro mogli uvesti najranije 2016. ili 2017., ako ne i koju godinu kasnije.
Usporit će se pad kamatnih stopa
Posljedica toga bit će, kako ističe Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, sporije usklađivanje hrvatskog gospodarstva s onim u zoni eura.
"U takvoj će nam se situaciji usporiti pad kamatnih stopa, pa će se i stanovništvo, i poduzeća, i država zaduživati skuplje nego što bi se zaduživali da uvedemo euro", rekao je Stojić.
Prethodni članci:
arti-201005170199006 arti-201005240085006
