Euro je kao bratstvo i jedinstvo, bez temelja

Ugledni slovenski ekonomist upozorio je Hrvatsku da se nekoliko godina čuva prelaska na euro.

12.10.2011.
14:22
VOYO logo

"Osobno se plašim da EU ne bi mogla preživjeti krizu koja bi potrajala cijelo desetljeće, jer temelji koji garantiraju njenu stabilnost ne bi izdržali", kaže najutjecajniji slovenski ekonomist i akademik Jože Mencinger.

"Temelji stabilnosti EU su dosta neobični: inercija, demokratski deficit, sposobnost ignoriranja vlastitih pravila, stvaranje novih i novih u biti nepotrebnih institucija te baratanje praznim parolama. Jesu li ovi temelji dovoljno jaki i za teška vremena? Je li EU dobra asocijacija samo za dobra vremena ili je dobra i za teška vremena? Na to ne znam odgovoriti", kazao je Mencinger u opširnom intervjuu Globusu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kaže, EU ima iste probleme kao i Jugoslavija, makar je o tome donedavno bilo nepristojno govoriti. Konkretno, to su velike razlike u razvijenosti, koje traže različite ekonomske politike i /ili velike preraspodjele dohodaka, a koje se ne mogu prevladati pomoću fonda solidarnosti.

Fondovi spašavaju banke, ne posrnule ekonomije

Štoviše, kaže Mencinger, fond solidarnosti ni nije namijenjen spašavanju ekonomija posrnulih zemalja, nego spašavanju banaka i njihovih interesa. "To je jasno od samog početka grčke krize; 75 posto grčkog duga bio je financiran francuskim i njemačkim bankama, koje bi se u slučaju grčkog bankrota našle u nezavidnom položaju i koje bi morale spašavati Francuska i Njemačka", kaže Mencinger i dodaje da je i za Grčku i za EU bolje da se grčki dug otpisati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče ulaska Hrvatske u EU, Mencinger smatra da neće biti većih promjena za Hrvate, budući da smo "veliki dio suvereniteta izgubili u procesu približavanja EU". No, napominje da bi za Hrvatsku bilo bolje da nekoliko godina ne razmišlja o ulasku u eurozonu.

Kriza postaje 'normalno stanje stvari'

Za kraj, Mencinger je komentirao i pobune diljem svijeta, od Grčke do Wall Streeta. "Pobune su se mogle očekivati i posljedica su razvoja najmanje tridesetak godina u kojima je rad u podjeli društvenog proizvoda gubio u korist kapitala, u kojima je zbog pomicanja proizvodnih kapaciteta u zemlje s 'jeftinijom radnom snagom' stvarana nezaposlenost i višak ponude nad potražnjom, koja se najmanje dvadeset godina uzdržavala kreditima", kazao je Mencinger.

"Nažalost, kriza nije utjecala na svjetski ekonomski sustav, pa je možda kriza postala 'normalno stanje stvari' na koje ćemo se naviknuti", zaključio je poznati slovenski ekonomist.

Vezani članci:

arti-201110041056006 arti-201110120011006 arti-201109160255006 arti-201109281190006 arti-201109270353006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo