I dok Vlada i dalje prilično stidljivo najavljuje reforme kojima bi uštedjela 9 milijardi kuna, ugledni hrvatski ekonomisti smatraju da to i nije previše zahtjevan posao. "Od 2003. do 2010. proračunska je potrošnja s 80 milijardi narasla na više od 120 milijardi kuna. Vjeruje li zbilja itko od nas da se kvaliteta državne uprave povećala 50 posto? Za usporedbu – 2007. mogli smo sa 111 milijardi kuna, 2006. godine sa 100 milijardi", kaže Ante Babić, profesor makroekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Naknade zaposlenima, ističe Babić, povećale su se za 10 milijardi, s 21 milijarde 2003. na 31 milijardu kuna 2011.
Puno se troši na subvencije, socijalne naknade...
Babić kaže da je to posljedica kako gomilanja kojekakvih agencija, tako i povećanja broja ljudi zaposlenih u administraciji te vidljiv nerazmjer ostatka visokih naknada u recesiji. Dodaje da su se također udvostručile subvencije, s 4 milijarde 2003. na gotovo 7 milijardi 2011. godine, te socijalne naknade koje su se povećale za 20 milijardi, s 36 milijardi 2003. na 56 milijardi kuna lani.
Nadalje, ističe Babić, oko milijardu kuna u proračunu bi se ušparalo kad ne bi bilo, kako kaže, nebuloza poput Pelješkog mosta i bjelovarskog ipsilona. Uza sve to, dodaje, svakom se ministarstvu može bez posljedica uzeti 10 posto budžeta jer su oni sami sebi svake godine proračun dizali 20 posto.
"Sve u svemu, bezbolno se samo iz središnjeg proračuna u 2012. može rezati od 15 do 20 milijardi kuna", zaključuje Babić u razgovoru za Večernji list.
Okrenuti stvar naglavce
S Babićem se slaže i nezavisni ekonomski analitičar Damir Novotny. I on smatra da bi proračun trebao doživjeti veliku reformu. "Treba stvari okrenuti i postaviti ih odozdo prema dolje, tako da se odredi gornja granica i u tim okvirima novac podijeli svim ministarstvima. Kod nas je do sada bilo odozdo prema gore, pri čemu je svako ministarstvo tražilo koliko misli da mu pripada. Stvar je samo političke volje, a sve ostalo je fiskalna tehnika. To je Mario Monti u Italiji napravio za manje od mjesec dana", kaže Novotny.
Kaže da se uštede u proračunskim rashodima mogu provesti bez značajnijih socijalnih troškova na subvencijama i različitim potporama poduzećima kojima se subvencioniraju troškovi u brodogradnji i željeznicama, a to je 6 milijardi kuna. Nadalje, smatra da se rezati mogu i mirovine koje su definirane posebnim zakonima, te subvencije troškova poljoprivredne proizvodnje i socijalni transferi svim grupama korisnika. Novotny zaključuje da se "nespretno" u proračunu potroši od 15 do 20 milijardi kuna.
Ne dirati obrazovanje
"Ovaj proračun bit će sudbonosan i nema dileme da ga treba sasjeći za 9 milijardi kuna. Ako ga ne donesemo s 9 milijardi kuna ušteda, odmah možemo ići na nove izbore. Smanjenje kreditnog rejtinga iznosilo bi 7 milijardi kuna na razini zemlje. Ima mnogo područja za rezanje jer postoje brojne neracionalizacije koje moraju biti riješene u ovoj godini. Svi rashodi mogli bi se 5 posto linearno smanjiti osim obrazovanja i znanosti jer oni nisu dio, nego rješenje problema. Područje za redukciju su i mirovine iznad 4.000 ili 5.000 kuna. Treba vidjeti treba li smanjiti plaće ili otpustiti dio ljudi iz državnih službi, ili pak kombinirati ta dva rješenja", smatra profesor Guste Santini.
