Hrvatska je visoko pozicionirana prema udjelu odraslog stanovništva (starijeg od 15 godina) koji posluju s bankom ili više njih. U Austriji su gotovo svi odrasli stanovnici ujedno i klijenti banaka, dok u Hrvatskoj 9 od njih 10 posluje barem s nekom bankom. Dok je 2005. usluge banaka koristilo 83 posto hrvatskih građana, 2009. to je činilo njih 89 posto, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK.

Većina klijenata posluje samo s jednom bankom, 21 posto s dvije banke, a 6 posto ih posluje s tri i više banaka.

Bankarski proizvodi koji se najčešće koriste su tekući račun i s njim povezani proizvodi.

Zanimljive su razlike u korištenju tih proizvoda tijekom dužeg vremenskog perioda. Prateći od 2000. godine može se uočiti porast u broju klijenata koji koriste tekući račun. Također, uočava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus.

S druge strane, uočava se pad u udjelu klijenata koji koriste čekove.

U krizi se više štedi

Gospodarska kriza je djelovala na korištenje određenih bankarskih proizvoda i usluga. Sve je više građana koji se okreću štednji, a manje kreditima.

Oko 4 posto građana izjavilo je da nije u mogućnosti otplaćivati rate kredita. Osim što 2/3 građana smatra da je teže dobiti kredit od banke nego prije, izražava se i opreznost pri zaduživanju – 69 posto građana navelo je da će se manje zaduživati u sljedećih godinu dana (krediti, minusi, kartice...).

Sve u svemu, građani Hrvatske vjeruju u stabilnost bankarskog sustava, a dolazi i do stabilizacije povjerenja u sigurnost štednje u bankama nakon naglog pada krajem 2008.

arti-201006040358006 arti-201006040313006 arti-201006100168006