Dakle, Hrvatska nacionalna banka je razvila dva scenarija; temljeni te šok-verziju s vjerojatnošću od tek pet posto. Bazni scenarij barata s padom BDP-a od 0,2 posto u ovoj godini i stabilnom kunom, a od Vlade očekuje snažnu štednju. Poslože li se ekonomske prilike po toj najvjerojatnijoj prognozi, banke do kraja godine očekuje rast loših kredita sa sadašnjih 12,4 na čak 17 posto, prenosi Poslovni dnevnik.
Najviše loših kredita (30 posto) imale bi tvrtke, a problematičnih stambenih kredita bilo bi 6,3 posto.
"Projicirani neto prihod banaka trebao bi i nadalje biti više nego dovoljan za amortizaciju", zaključili su u HNB-u. Ako banke zadrže dobit u Hrvatskoj, kapitaliziranost bi porasla za nešto manje od dva postotna boda. Samo kod 'personalnih' banaka troškovi loših kredita nadmašili bi prihode.
Šok-verzija otkrila ranjivost devet banaka
Drugi scenarij, šok-verzija, računa s padom BDP-a od 1,6 posto, te sa slabljenjem vrijednosti kune za 10 posto zbog oskudnijeg i skupljeg inozemnog kapitala. U tom bi, manje vjerojatnom scenariju, loši krediti skočili na čak 23 posto! Najviše (42 posto) loših kredita bili bi zajmovi tvrtkama, dok bi 8 posto stambenih imalo problem s otplatom. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sustava bila bi manja za jedan postotni bod, odnosno tri boda niža nego u temeljnom scenariju.
Također, po tom bi se scenariju do kraja 2012. ispod regulatornog minimuma od 12 posto našlo devet banaka koje drže 9 posto imovine, a njih četiri pale bi i ispod 8 posto kapitala što bi od vlasnika zahtijevalo financijske injekcije.
HNB je u stres test uključila i mogućnost da matične banke povuku kapital. "U šok-scenariju u kojem se dobit isplaćuje vlasnicima, bankarski sektor ostao bi stabilan i dobro kapitaliziran, a stopa adekvatnosti kapitala smanjila bi se prosječno 1,5 postotnih bodova", zaključak je HNB-a.
