Prije dvije godine Vlada se suočila s nelikvidnošću u javnim poduzećima, u ljeto 2009. godine kalkuliralo se s time da u tvrtkama koje imaju najveće probleme s otplatom obveza, HAC-u, HC-u, HEP-u i HŽ-u, ukupne neplaćene obveze dosežu i do četiri milijarde kuna. Država je reagirala odobravanjem kredita kako bi te kompanije počele uredno plaćati svoje obveze. Dvije godine kasnije Hrvatska elektroprivreda koja je u ljeto 2009. godine imala oko 800 milijuna kuna neplaćenih računa svoje obveze uredno plaća i kako su odgovorili iz te tvrtke, 30. lipnja nisu imali dospjelih a neplaćenih obveza. U HŽ-u je situacija dvije godine ista ili malo bolja, jer ta kompanija ima 304 milijuna kuna dospjelih a neplaćenih obveza, dok je taj iznos u kolovozu 2009. godine bio 70 milijuna kuna veći.
Kolike su dospjele, a neplaćene obveze HC-a i HAC-a, javnost ne može tako lako doznati. Ni nakon više od dva tjedna iz HC-a Novom listu nije stigao odgovor, dok je HAC odgovorio na upit, ali u njemu nema konkretnog odgovora.
No, podaci Ministarstva financija za prvo tromjesečje otkrivaju puno više o tome kakve obveze stižu na naplatu u tvrtkama koje su osnovane isključivo radi cestogradnje. U tri tvrtke, HAC-u, HC-u i Autocesti Rijeka-Zagreb do proljeća sljedeće godine na naplatu dospijeva više od 6,5 milijarda kuna, od čega najviše otpada na HAC oko 5,5 milijarda kuna. HAC, HC i Autocesta Rijeka-Zagreb imaju kratkoročne obveze koje su gotovo dvostruko veće od onih u HEP-u (3,7 milijardi kuna), kompaniji koja je i po pitanju imovine i prihoda neusporedivo jača od sve tri tvrtke iz cestogradnje zajedno.
Vlada već krpala rupe
Te tri kompanije dobavljačima i izvođačima moraju platiti oko milijardu kuna, dok se ostatak uglavnom odnosni na plaćanje kredita. U tome baš leži opasnost za državni proračun i toga su u Vladi, tvrdi izvor iz Banskih dvora, i te kako svjesni.
"Svojim prihodima tvrtke u cestogradnji mogu pokrivati tek plaće zaposlenima, materijalne izdatke i dobrim dijelom kamate, no glavnica će kada tada pasti na račun države i to se već u jednom slučaju dogodilo ove godine", rekao je sugovornik Novog lista iz Vlade, blizak premijerki Jadranki Kosor. U kojem je slučaju Vlada uskočila i o kojoj se kompaniji radi nije želio otkriti.
Zaključuje da država nema drugog izbora nego tim kompanijama ponovo dati suglasnosti i jamstva za kredite kojima će otplatiti one koji su dospjeli na naplatu, ali upozorava i da je pitanje koliko će se to dugo moći činiti.
Vezani članci:
arti-201106300425006 arti-201105240014006 arti-201104060104006
