Državo, evo kako možeš pomoći 80.000 tvrtki!

Oko 80 posto ukupnog PDV-a državi plaća samo tisuću najvećih tvrtki, koje u svakom trenu mogu podići kredit i spasiti se od nelikvidnosti. Državu ne zanima ako to 80.

26.4.2011.
14:45
VOYO logo

Iz radionice blogera Marka Rakara dolazi još jedna jednostavna, a opet tako učinkovita ideja. Tiče se naplate PDV-a, a služila bi kao zaštita od blokade za čak 80.000 malih trgovačkih društava.

Toliko smo puta slušali o Agrokoru i INA-i ili nekoj drugoj velikoj tvrtki, koja je u svakom trenutku u mogućnosti dignuti kredit zbog povećanja likvidnosti, ali istodobno 'guši' male dobavljače time što im na vrijeme ne plaća isporučenu robu. Zahvaljujući modelu koji se već neko vrijeme primjenjuje u Sloveniji, a koji Rakar predlaže Ministarstvu financija, mala bi se trgovačka društva zaštitila od blokade zbog neplaćenog PDV-a, i to prelaskom u sustav R2.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tvrtkama s prihodima do 3 milijuna kuna omogućiti plaćanje kakvo imaju obrti

Naime, trgovačka društva, d.o.o.-i i d.d.-i su obveznici poreza na dobit i ispostavljaju račune s oznakom R1. S druge strane, obveznici poreza na dohodak, a u koje spadaju obrtnici, samostalna zanimanja i slično, na račune stavljaju oznaku R2. Razlika između R1 i R2 je u ovom slučaju u trenutku kada je dotično poduzeće, odnosno obrt dužno državi platiti PDV.

"Trgovačko društvo je po definiciji u R1 sustavu. To znači da ja tebi, kao trgovačko društvo, izdam fakturu na robu vrijednosti 100 kuna i 23 kune PDV-a (koje idu na iznos od 100 kuna). Na kraju mjeseca sam obvezan platiti 23 kune PDV-a državi bez obzira jesi li ti platio te 23 kune ili nisi. A da sam u sustavu R2, platio bih PDV državi tek kada bih uspio namiriti sebe. Npr. dobijem pola fakture, obvezan sam platiti pola PDV-a", pojašnjava Rakar zatečeno stanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim toga, u R2 sustavu po postojećoj regulativi ne možeš biti ukoliko imaš prihode veće od 750.000 kuna, bez obzira na to koliki su ti rashodi i potraživanja. Porezna uprava zbog ovoga može blokirati mnoga mala trgovačka društva koja jednostavno nemaju novca, i ne zanima je što ta poduzeća možda nisu u stanju natjerati velike da im plate potraživanja. Osim toga, prisiljena su i plaćati zatezne kamate.

Rakar drži da bi se taj limit prihoda trebao povećati na tri milijuna kuna i da bi trgovačka društva s tolikim ili manjim prihodima trebala plaćati PDV tek kada ga i sami naplate od dužnika. Država, napomenimo, godišnje na PDV-u zaradi oko 40 milijardi kuna.

"Ako imamo na umu da oko 80 posto ukupnog PDV-a dolazi od samo tisuću najvećih, najprofitabilnijih poduzeća, to znači da bi na ovaj način bilo 'na čekanju' eventualno tih 20 posto. Ako su ovi odnosi točni, onda bi državi nedostajalo milijardu i pol kuna do dvije na godišnjoj razini, s tim da ne bi bilo gubitak za blagajnu i taj novac ne bi nestao! Plaćanje tog PDV-a odgodilo bi se za maksimalno 90 dana, ako uzmemo u obzir da se prosječna naplata potraživanja prema državnim statistikama u Hrvatskoj kreće oko 70 dana", pojašnjava Rakar.

'Jastuk' za 80.000 poduzeća i stotine tisuća radnika

Kada bi država omogućila ovakvo plaćanje PDV-a, spriječila bi se opasnost od ovrha za čak 80.000 poduzeća u Hrvatskoj, koja zapošljavaju stotine tisuća radnika, a država ne bi izgubila ništa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Što je najbolje, brojna poduzeća bi na ovaj način dobila antirecesijsku mjeru koja ne zahtijeva dodatnu birokraciju i nove zakone: sva zakonska regulativa već postoji i bilo bi joj nužno 'dodati' jedan dekret, kojim bi se prebacivanje na R2 sustav omogućilo za trgovačka društva s prihodima do tri milijuna kuna. A ako ta poduzeća ni tada ne plaćaju PDV, onda više nemaju dobro opravdanje pred ovršiteljem", zaključuje Rakar.

Naravno, Martina Dalić i njeno Ministarstvo financija ne moraju prihvatiti ovu antirecesijsku mjeru, ali se onda postavlja pitanje – koje je njihovo opravdanje?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vladin model A za kreditiranje obrtnih sredstava poduzećima polučio je polovične uspjehe, a ni Dalićkina ideja za poboljšanje modela B, gdje država jamči za dio kredita što ih tvrtke podižu kod poslovnih banka, nije prošla spektakularno: iako je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na prvoj aukciji za dodjelu jamstvenih kvota ponudila 150 milijuna kuna, podijelit će samo 22 milijuna kuna.

Vezani članci:

arti-201011180593006 arti-201004060617006 arti-201103250750006 arti-201102250845006 arti-201004080037006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo