Dogovor oko božićnica ili sudske tužbe mogućnosti su koje ima Vlada i o kojima mora donijeti odluku. Točnije, ako se ne uspije dogovoriti sa sindikatima oko božićnice, mogle bi je "pogoditi" stotine tisuća tužbi koje bi državnu blagajnu stajale oko pola milijarde kuna.
Poslodavci iz javnog i državnog sektora morali bi računati da će zbog ugovorenog prava na naknadu gubiti parnice.
Tada bi država, bez pristanka sindikata, isplatila posljednju ponudu ministra financija Ivana Šukera od 625 kuna božićnice, a oko 270.000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru mogli bi utuživati svoja prava koja ukupno iznose oko 170 milijuna kuna.
Riječ je o razlici između ponuđene božićnice za 2009. i lanjske od 1250 kuna. To bi još bilo utrostručeno za sudske troškove.
"Za Vladu je loše i štetno da se dovede u situaciju da je sindikati tuže. Javnost je 2003. godine, kada su ih sindikati tužili zbog kršenja ugovorenih prava, odnosno neisplate regresa i božićnica, shvatila da se može dobiti sudski spor protiv Vlade. Osim toga takav bi potez bio štetan i zbog njezine vjerodostojnosti, ali i zbog mogućeg nepovjerenja građana", pojasnio je za Poslovni dnevnikDanijel Nestić s Ekonomskog instituta.
On predlaže isplatu ugovorene božićnice u dva dijela, i to tako da se jedan dio isplati sada, a drugi iduće godine.
"U oba kolektivna ugovora propisano je da zaposlenicima pripada pravo na isplatu božićnice. No, tamo stoji da će o visini božićnice pregovarati Vlada i sindikati javnih i državnih službi, a ako ne dođe do dogovora, iznos prava na božićnicu se određuje prema iznosu lanjske božićnice. Prava su utuživa, a sud bi pružio pravnu zaštitu sudskim potraživanjima radnika i strana koja izgubi spor morala bi nadoknaditi troškove sudskog postupka, zatezne kamate, kao i utuženi iznos glavnice", kaže Marija Zuber, urednica u časopisu RIF.
Prema riječima pravnih stručnjaka, Vlada se, s obzirom na okolnosti, trebala pozvati na Zakon o obveznim odnosima. Jednako tako imala je vremena i za otkaz prava, a ovako, procjenjuju, da u paketu s božićnicom može otvoriti Pandorinu kutiju kolektivnih ugovora gdje su golema prava uređena kao obveza Vlade, a nisu održiva.
"U javnom sektoru moraju se dogoditi bolni rezovi. Nužno je otvoriti problem važećih kolektivnih ugovora i prava ugovorenih pod drugim nazivima, a nisu plaća. Vlada će morati reducirati ta prava, a trebao se dogoditi problem s božićnicom da bi se došlo do spoznaje o nužnosti rekonstrukcije tog sustava", kazao je za Poslovni glavni urednik časopisa RRIF Vlado Brkanić.
Stručnjaci tvrde da će državne rashode opteretiti i ostala ugovorena prava na koje je Vlada olako pristala. Oni savjetuju da državni novac treba preusmjeravati na isplate plaća jer realni sektor funkcionira pod tim pravilima, a tome treba prethoditi revizija prava iz temeljnih kolektivnih ugovora koja nisu plaća.
Primjerice, ako radnik u javnoj službi koristi i svega dva dana godišnjeg, ima pravo na puni regres. Javni novac troši se neracionalno i kad su u pitanju naknade za prijevoz te jubilarne nagrade koje su oporezive.
