"Na isti pijedestal treba staviti borbu protiv nelikvidnosti, kao borbu protiv korupcije, gdje se to zove nulta tolerancija. Ključ je cijele priče u javnim poduzećima. U EU postoji direktiva koja uređuje kašnjenje s plaćanjem, čiji je rok 30 dana, a čak i kad nije ugovorena, zatezna kamata mora se platiti. Uz nju se obračunava i jednokratna kazna. Posebno se to odnosi na javna poduzeća", istaknuo je direktor Arhivanalitike Velimir Šonje na okruglom stolu na kojem su u srijedu sudjelovali poduzetnici i bankari.
Istaknuo je da se banke pri odobravanju kredita malim poduzetnicima, njima ne bave pojedinačno, već procjenu zasnivaju na metodi scoringa.
Šonje iznio podatke koji opravdavaju strah banaka od kreditiranja malih poduzeća. Naime, anketa među bankama pokazala je da je udio loših kredita kod malih poduzetnika lani rastao sa dva do šest na 12 posto, a kod velikih sa dva na šest posto, piše Večernji list.
Neplaćanje je razbojništvo, a ne nelikvidnost
Petar Lovrić, predstavnik Udruge malih i srednjih tvrtki u HUP-u, požalio se da je nelikvidnost prerasla u kulturu neplaćanja.
"Ako ima novca na računu, onda je to razbojništvo, a ne nelikvidnost. Neplaćanje, odnosno produljivanje roka plaćanja, prikriveno je bankarstvo koje bi državne institucije trebale onemogućiti, rekao je Lovrić.
Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak smatra da se likvidnost može povećati povećanom ponudom novca i nižim kamatama te mnogo većom ulogom HBOR-a. Smatra da se treba jačati kapitalna baza, što bi smanjilo rizičnost.
Prethodni članci:
arti-201001040261006 arti-201001190061006
