Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) na pragu nove turističke sezone pokrenulo je kampanju "Zaposli se u Hrvatskoj" s namjerom da zaposle što više domaćih ljudi, a da se što manje radne snage uvozi. Kao svog aktivnog partnera navode dakako Hrvatski zavod za zapošljavanje.
"Posla ima i za vas! U ovome trenutku u Hrvatskoj ima više od 22.000 otvorenih natječaja i slobodnih radnih mjesta. Jedno od njih traži možda baš vas. Poduzmite prvi korak i zaposlite se u Hrvatskoj! Kontaktirajte savjetnike u uredima HZZ-a, predstavit će vam mogućnosti koje nude mjere aktivne politike zapošljavanja u paketu 'Od mjere do karijere', ponuditi vam konkretne preporuke i iskreno se potruditi naći opcije i rješenje za vas. Ako ste poslodavac i nedostaje vam radne snage, u suradnji s HZZ-om možete pronaći kandidate za vaša radna mjesta i pritom ostvariti prava na potpore i poticaje koji će vam olakšati poslovanje. HZZ će vam pomoći pronaći potrebnu radnu snagu”, stoji u HZZ-ovu pozivu.
Prema HZZ-ovoj listi, u TOP 10 najtraženijih zanimanja nalaze se najviše ona iz turizma, njih čak osam.
Paket od devet mjera
U Ministarstvu podsjećaju da su razradili paket od devet mjera koje su usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanje nezaposlenih te očuvanje radnih mjesta, a za koje je osigurano 1,6 milijardi kuna. Riječ je o mjerama koje obuhvaćaju edukaciju, prekvalifikaciju, samozapošljavanje i drugo.
U Sindikatu turizma i usluga Hrvatske su skeptični na učinke takvih kampanja i njihov tajming. "Treba mijenjati poreznu politiku u odnosu na djelatnost - smanjiti PDV, vidjeti mogućnosti subvencioniranja za otoke i drugo. Takvim načinom otvaraju se i mogućnosti novih i bolje plaćenih radnih mjesta s ugovorima na neodređeno, produžetka sezone, većeg investiranja... U Europi postoje primjeri u konkurentskim zemljama da jedna takva politika vodi boljitku. Napravljena je studija utjecaja poreza na turizam i vidljivo je da zemlje koje su išle tim smjerom nakon godinu-dvije bilježe rast broja radnih mjesta, investicija i proračuna. Ne znam zašto naši to ne shvaćaju. Ovako, sezonu nam uvelike odrađuje radna snaga bez iskustva, poslodavci se žale da ne mogu naći izučene konobare. Mi u sezonu ulazimo kao grlom u jagode, bez velikih promišljanja", kaže za Glas Slavonije sindikalist Eduard Andrić.
Rad na crno
Kako predviđeno zapošljavanje funkcionira prikazuju i primjeri s kontinenta. Tako saloni u Đakovu ne mogu pronaći frizerke za rad, a u HZZ-u tvrde kako ih samo u tom gradu ima 72 nezaposlenih te da tamošnja Srednja strukovna škola svake godine izbaci 15 novih. Predsjednica sekcije frizera Martina Barić pak ističe kako je zaposlila djevojku iz Jarmine 36 kilometara udaljene od Đakova jer mladi ondje nisu motivirani za posao. "Svi kažu mala je plaća, a nitko i ne pita kolika je, nitko ne razmišlja da sa sobom dovede novu klijentelu da se svi možemo lakše 'pokriti'. Radije će raditi kod kuće na crno”, kaže Barić
