Potkraj siječnja ove godine ukupni krediti stanovništvu iznosili su 124,9 milijardi kuna, čime je ostvaren blagi rast nominalnog stanja kredita na mjesečnoj razini, za 0,3 posto, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 5,7 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Rast 17. mjesec zaredom|
"Uz blagi mjesečni rast od 426 milijuna kuna (0,3 posto), godišnje stope rasta nominalnih stanja kredita nastavile su se intenzivirati 17. mjesec zaredom ukazujući na oporavak kreditne aktivnosti. Godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u siječnju iznosio 5,7 posto, bio je zamjetno manji od rasta na osnovi transakcija, što je uglavnom posljedica prodaja nenaplativih plasmana", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.
Tako podaci na osnovu transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) pokazuju da su plasmani stanovništvu, uz mjesečni rast od 0,3 posto, ubrzali rast na godišnjoj razini na 6,4 posto.
Smanjenje kamatnih stopa
Analitičari RBA pritom ističu kako su pozitivna kretanja zasigurno podržana i povoljnim kretanjima kamatnih stopa. "Naime, u siječnju 2019. blago su se smanjile i kamatne stope na prvi put ugovorene stambene i potrošačke kredite stanovništvu", napominju u analizi.
Ističu i kako se valutna struktura kreditnih obveza stanovništva nastavila mijenjati u korist kunskih kredita odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti.
Kuna sve popularnija
Udio kunskih kredita stanovništva dosegnuo je, prema podacima Hrvatske narodne banke u siječnju ove godine, 52 posto, što je porast od tri postotna boda u samo godinu dana. Posljedica je to kontinuiranog pada valutnih kredita još od srpnja 2012.
Uz to, kunsko stanje kredita stanovništvu tako nastavlja s godišnjim rastom koji traje od travnja 2013., pa su s mjesečnim rastom od 396 milijuna kunski krediti stanovništvu premašili 65 milijardi kuna, što je 7,2 milijarde ili 12,4 posto više u odnosu na siječanj 2018.
Ukupni devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu sektora stanovništva iznosili su, pak, potkraj siječnja 59,9 milijardi kuna. Navedeni iznos, stoji u analizi, viši je za 29,7 milijuna kuna na mjesečnoj razini, a na godišnjoj se smanjio za 489 milijuna ili 0,8 posto.
Iz HNB-a u komentaru monetarnih kretanja za siječanj ove godine ističu kako je snažniji rast plasmana stanovništvu bio potaknut nastavkom godišnjeg rasta gotovinskih nenamjenskih (za 12,5 posto) i stambenih kredita (za 3,9 posto).
Sve više gotovinskih nenamjenskih kredita
Potkraj siječnja stambeni su krediti stanovništvu iznosili 54,2 milijarde kuna, što je u ukupnim kreditima stanovništvu udio od 43,4 posto.
Gotovinski nenamjenski krediti stanovništvu su potkraj siječnja premašili iznos od 48 milijardi kuna, čime u ukupnim kreditima stanovništvu imaju udio od 38,5 posto.
No HNB nije baš sretan. Kako piše Poslovni dnevnik., iz HNB-a su još ranije poručili da pažljivo prate podatke o rastu gotovinskih nenamjenskih kredita stanovništvu, a potkraj veljače ove godine reagirali su i izdavanjem Preporuke o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, kojom su bankama preporučili strože uvjete novog gotovinskog nenamjenskog kreditiranja, a građane pozvali na razboritost pri zaduživanju.
Tim je dokumentom uz ostalo HNB kreditnim institucijama preporučio da za sve nestambene kredite potrošačima s izvornim rokom dospijeća jednakim ili većim od 60 mjeseci primjenjuju jednake kriterije utvrđivanja kreditne sposobnosti tražitelja kredita kao što ih primjenjuju za stambeno potrošačke kredite, odnosno, uzimanje u obzir minimalnih troškova života koji ne mogu biti manji od iznosa propisanog Ovršnim zakonom kojim se regulira iznos dijela plaće zaštićenog od ovrhe.
