Slabljenje eura na međunarodnom tržištu u odnosu na dolar utječe na slabljenje kune u odnosu na dolar, zbog čega bi hrvatske kompanije trebale razmisliti o hedgiranju novčanih tokova koji nisu u kunama i eurima.
Istaknuli su to Constantin Cesnovar, izvršni direktor riznice Hypo Alpe-Adria banke, te Marko Badurina, specijalist za trgovanje vrijednosnicama Volksbanke na javnom predavanju "Što će biti s eurom" u organizaciji magazina Banka.
Obojica smatraju da bi se zbog jačanja dolara prema kuni hrvatske kompanije trebale zaštititi od valutnog rizika putem hedgiranja.
Građani u velikoj mjeri imaju kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku, i sada su svi naučili, iako možda prekasno, da se moraju zaštititi, odnosno hedgirati, kazao je Badurina za rekordno jačanje franka u odnosu na euro, zbog čega je kredite u švicarcima građanima postalo sve teže vraćati. Neki gospodarstvenici također ne obraćaju pozornost na valutni rizik i smatraju ga pitanjem sreće ili rizikom poslovanja.
Do kraja godine tečaj eura u odnosu na dolar većina ekonomista predviđa u rasponu od 1,08 do 1,38 – Cesnovar prognozira 1,1, dok ga Badurina locira između 1,15 i 1,20 dolara za euro. Dva fenomena utječu na veliku volatilnost tečaja: kratkoročni poput izjava političara i čelnika središnjih banaka, kao i podaci o nezaposlenosti, dok su dugoročni BDP i inflacija, navodi Cesnovar.
U području dugoročnih fenomena vidljiv je značajan raskorak između BDP-a eurozone i SAD-a. U prvom kvartalu američki je porastao 2,5 posto na godišnjoj razini, a eurozone 0,6 posto. Analitičari očekuju nastavak istog trenda, po kojemu bi u drugom kvartalu američki BDP imao 3,1 posto rasta, a europski 1,45 posto.
Cesnovar smatra da bi se euro mogao brže oporaviti kad bi bilo odlučnijih stavova čelnika eurozone. Promjena će biti, pa će u nadolazećem razdoblju europsko gospodarstvo raditi na pojačanoj transparentnosti podataka, gdje će veću ulogu nego dosad imati Eurostat.
Doći će i do nove regulacije rejting agencija, koje bi trebale davati i savjetodavne usluge, odnosno reći kako se pojedini rejting može popraviti. Traži se i uspostava europske agencije koja bi strogo nadzirala i kažnjavala rejting agencije, ako utvrdi da se neutemeljeno nekome smanjuje ili povećava kreditni rejting. Špekulante će se pokušati obeshrabriti poreznim opterećenjima.
S druge strane, priča Badurina, slabljenje eura neki ministri financija zemalja eurozone promatraju kao pomoć gospodarskom oporavku i kompenzaciju smanjenja proračunske potrošnje. U prvom kvartalu ove godine izvoz eurozone povećan je 2,5 posto, što neki objašnjavaju upravo slabljenjem eura. Nositelji monetarne politike EU zasad su rezervirani u pogledu intervencija na deviznom tržištu, ECB je ipak nešto sporiji od američkog FED-a, konstatira Badurina.
Na pitanje je li moguće da neke zemlje izađu iz eurozone Cesnovar, odgovara kako je to de facto nemoguće zato što bi to značilo da bi morale izaći i iz Europske unije. Propast eurozone značio bi propast Europske unije, a to je nešto što će svi pokušati izbjeći. Euro je tu da ostane, kao i Europska unija, zaključuje i Badurina.
Prethodni članak:
arti-201005170199006
