"Ocekuje se da ce hrvatsko gospodarstvo rasti u 2015. godini po skromnoj stopi od 0,3 posto. Marginalni pomak od 0,1 posto u odnosu na prethodne prognoze moze se pripisati poboljsanim izgledima za rast u trgovackim partnerima Hrvatske", navodi Komisija u svojim prognozama, dodajuci da se taj pozitivan vanjski utjecaj djelomicno ponistava zbog dodatnih mjera na fiskalnoj konsolidaciji.
Cipar zapeo u recesiji
Prema procjenama Komisije, sve zemlje clanice ove ce godine imati rast, osim Cipra, kojemu se predvida pad od 0,5 posto, a najmanje stopa rasta imat ce Hrvatska i Finska, obje po 0,3 posto, dok, s druge strane, najveci rast ocekuju Irsku i Maltu, po stopi od 3,6 posto.
Prepreka za veci rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaca potraznja, ciji se pad postupno smanjuje. Investicije bi se trebale ove godine smanjiti za 1,8 posto, kao rezultat jakog smanjenja zabiljezenog u zadnjem kvartalu prosle godine, ali i zbog planiranog povlacenja dobiti poduzeca u drzavnom vlasnistvu, navodi Komisija.
Slabo koristimo EU fondove
"Osim toga, niska apsorpcija europskih fondova, postojeci pritisci na razduzivanje i slaba domaca potraznja ocekuje se da ce kociti investicijske aktivnosti u 2015. godini. Sramezljivi rast ostaje krhak buduci da iskljucivo pociva na vanjskoj potraznji. Izvoz roba i usluga rasta je nesto vise od 6 posto u 2014. godini, ali domaca potraznja i dalje koci rast", kaze Komisija.
Komisija procjenjuje da ce zaposlenost u Hrvatskoj stagnirati u 2016. godini, a da ce potreba za daljnjom konsolidacijom javnih financija opterecivati krhki rast u Hrvatskoj.
Blagi pad nezaposlenosti
Komisija procjenjuje da ce smanjivanje privatne potrosnje prestati u ovoj godini zahvaljujuci pozitivnom utjecaju reforme oporezivanja osobnih dohodaka i nizih cijena nafte. Nakon sto je zaposlenost prosle godine rasla za 2,7 posto, ove ce godine stagnirati, a sljedece se ocekuje blagi rast od 0,5 posto. Sto se nezaposlenosti tice, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedecu se predvida njezin blagi pad na 16,6 posto.
Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujuci boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim clanicama EU-a. Zbog slabe domace potraznje ocekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, sto povecava hrvatski visak na tekucem racunu.
U 2016. znacajniji rast BDP-a
U sljedecoj godini rast BDP-a bi se trebao ubrzati na 1,2 posto, buduci da se ocekuje zavrsetak smanjivanja domace potraznje. Trebale bi se poveceti investicije kao rezultat vece apsorpcije europskih strukturnih i investicijskih fondova i poboljsanih ocekivanja. Neto vanjska potraznja i dalje bi trebala pozitivno utjecati na rast BDP-a, iako nesto skromnije, buduci da se ocekuje ubrzanje uvoza.
Rizici za scenarij rasta vezanu su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovodenje javnog duga na odrzivu razinu.
Proracunski deficit prosle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedece godine ponovno 5,7 posto. Medu zemaljam EU-a rijec je o najvecem proracunskom deficitu.
Javni dug bi trebao s proslogodisnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedece na 93,9 posto. Inflacija bi s proslogodisnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedece godine rasti na 1,3 posto.
Proljetnu prognozu o gospodarstvu komentirao je potpredsjednik Vlade Branko Grcic.
"Blago povecanje procjene stope rasta na 0,3 posto pokazuje da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije u ovoj godini. Dobro je sto je i prognoza rasta za 2016. godinu povecana na 1,2 posto jer to znaci da smo stvorili uvjete za stabilan i odrziv gospodarski rast u narednim godinama.
Pozitivni ekonomski pokazatelji s pocetka 2015. godine to samo potvrduju. Rastu industrijska proizvodnja i izvoz kao nastavak pozitivnih trendova iz prosle godine. Raste i osobna potrosnja potaknuta, izmedu ostaloga, poreznim rasterecenjem placa. Stabilizira se i gradevinski sektor sto upucuje na ozivljavanje investicijskih aktivnosti. Sve to dovelo je do smanjenja nezaposlenosti, odnosno blagog povecanja zaposlenosti", komentirao je
Sto se tice fiskalnih projekcija, Grcic kaze da je EK prepoznala napore na fiskalnoj konsolidaciji. Medutim, istice, daljnje smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga moraju ostati u fokusu Vlade za naredno razdoblje.
