Prva transakcija obavljena je oko 14 sati po cijeni od 4.360 kuna, što je cijena veća za 160 kuna, odnosno 4,03 posto u odnosu na cijenu od 4.200 kuna na koliko je 27. travnja ove godine dionica INA-e završila trgovanje.
Do 15 sati dionicom INA-e ostvareno je nešto više od tri milijuna kuna prometa.
Podsjetimo, nakon 237 dana blokade, ravnatelj HANFA-e Ante Samodol odlučio je da se od ponedjeljka 19. prosinca dopusti trgovanje INA-inim dionicama.
Bit će zanimljivo pratiti što će se događati s dionicom INA-e na domaćem tržištu kapitala, budući da i hrvatskim investitorima ne nedostaje mnogo kako bi 'preskočili' Mađare. Dakle, može se očekivati da će se bespoštedan rat dionicama nastaviti.
Naime, nakon mađarskog MOL-a, najveći dioničar INA-e je hrvatska vlada koja drži 44,8 posto dionica, dok institucionalni dioničari imaju dodatnih 7,9 posto. Posljednja cijena INA-inih dionica, do blokade 27. travnja, iznosila je 4.200 kuna, dok su pojedini nalozi za prodaju iznosili čak i više od 10.000 kuna po pojedinoj vrijednosnici.
Grčić: Živimo u ludom vremenu
Upitan za komentar i očekivanja za ponedjeljak, budući potpredsjednik vlade Branko Grčić kazao je za Vjesnik kako se ne bi čudio da pojedini vlasnici INA-inih dionica odluče unovčiti još uvijek visoku cijenu te dionice, što bi moglo značiti da će biti trgovanja tom vrijednosnicom. Ipak, kazao je da smatra da se neće dogoditi ništa spektakularno, odnosno da će vlasnički odnosi ostati uravnoteženi. Na pitanje kakve su šanse da MOL povisi svoju ponudu na burzi, Grčić je rekao da živimo u ludom vremenu te da o tome ne želi spekulirati.
Inače, do 'skidanja' obustave trgovanja dionicama INA-e došlo je jer je, prema Hanfi, INA ispunila sve zahtjeve domaće financijske regulatorne agencije. Podsjetimo, Hanfa je 27. travnja odlučila obustaviti trgovanje dionicama INA-e na Zagrebačkoj burzi jer je MOL, inače vlasnik 47,26 posto Ininih dionica, uspio doći do povlaštenih informacija na štetu ostalih dioničara.
Zanimljivo je da su se i tijekom 237 dana blokade dionice INA-e prodavale i kupovale.
Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) od početka zabrane trgovanja sklopljeno je 90 ugovora o prijenosu vlasništva. Putem tih ugovora o prijenosu, 1.539 dionica INA-e promijenilo je vlasnike u 23 transakcije. U njima su sudjelovale isključivo 16 fizičkih osoba.
Kako su pojasnili u SKDD-u, u toj statistici izostavili su sve preknjižbe koje nisu dovele do promjene vlasništva. Bilo je i slučajeva da su se dionice tijekom zabrane prodavale i na inventivnije načine.
Procedura kupnje i prodaje dionica bila je vrlo jednostavna.
"Stranke sklapaju ugovor koji ne mora sadržavati cijenu, a sada se ovaj posao ne oporezuje. Ne mora se ni zvati ugovor o kupoprodaji dionica, već primjerice ugovor o prijenosu dionica", objašnjava za portal banka.hrRoman Rinkovec nezavisni analitičar tržišta kapitala i bivši broker. Dodaje da u ugovoru treba navesti sve podatke jedne i druge strane uz oznake računa u SKDD s kojega se prenose i oznaka računa na koji se prenose dionice, te broj dionica koji se prenosi.
