"Nismo u tunelu, već kao krtice kopamo u brdu, bez nade da iziđemo na svjetlost dana", rekao je Vladimir Ferdelji, komentirajući izjavu guvernera Rohatinskog o tome da se nalazimo u dugačkom tunelu.
Predsjednik uprave Elektro Kontakta i predsjednik CRO industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca govorio je na panel diskusiji pod nazivom Quo vadis, Hrvatska, održanoj na godišnjoj konferenciji SAP World Tour u organizaciji SAP Hrvatska. "I dalje dnevno nestaje 100-tinjak radnih mjesta. Zaboravlja se da je pad relativan, i da se pad ove godine odnosi na prošlu godinu, u kojoj je također doživljen duboki pad", podsjetio je Ferdelji, a nakon toga krenuo još žešće.
"Onima koji su stvorili probleme koje nitko ne može obraniti dano je da problem riješe, a tim koji gubi morate mijenjati!", bio je rezolutan Ferdelji, ističući da smo prodali već pola imovine, da je ostalo svega 70 posto predratne industrije, a u tom razdoblju je trebalo ostvariti značajan rast. Zatim je ponovno udario po, prema njegovom mišljenju, precijenjenoj kuni.
"Ako je kuna precijenjena samo 15 posto, sve ove vladine mjere nemaju toliko utjecaja na gospodarstvo pa ni kad ih pomnožite sa 10. Proizvodnja se ne isplati, jer inputi rastu s rastom domaćih cijena, kad se tome dodaju tečajne razlike, upadate u škare sa 5-7 posto godišnje, što se provodi već 15 godina", navodi Ferdelji, ističući da roba iz uvoza postaje sve jeftinija, uvozimo i robe kojih imamo dovoljno, ali im cijene rastu.
"Sve to, kad se pomiješaju kruške i jabuke, često stvara privide da je hrvatska industrija izrazito uvozno ovisna, što nema veze s istinom, jer postoji čitav niz sektora koji uopće nisu uvozno ovisni", rekao je.
S njim u dvoglasu nastupio je i Ivan Lovrinović sa Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, koji ističe da je stanje trgovinske bilance dramatično pogoršano.
"Politika stabilnog tečaja prikriva duboke strukturne krize gospodarskog sustava i nije slučajno da se tečaj mora održavati stalnim intervencijama središnje banke. 1994. to je postao zaglavni kamen jedne politike koja nije dugoročno realna. Tečaj kune bi realno trebao biti 8,888, a u isto vrijeme stalan je pritisak na jačanje nacionalne valute," kaže Lovrinčević, ističući još jedan apsurd: "Ekonomski indikatori su padali, a mi smo imali 'sve zdraviju' valutu!"
Hrvatska je, kaže, vjerojatno jedina koja u proteklom razdoblju nije ni dotaknula tečaj nacionalne valute, a nema sumnje da je to važan segment aktivne monetarne politike, dovoljno je vidjeti što se u tom razdoblju događalo s najvažnijim svjetskim valutama.
"Taj model će se slomiti sam po sebi čak i ako nitko ništa ne napravi, ne treba ga uopće napadati", prognozira Lovrinčević za politiku čvrstog tečaja kune, "No, treba istaknuti da devizni tečaj nije čarobni štapić, treba žestoko ući u restrukturiranje, prvenstveno proračuna i to najprije četiri vreće bez dna: brodogradnju, HŽ, poljoprivredu i zdravstvo."
"Svi krediti su s valutnom klauzulom, ako je tečaj realan, što će valutna klauzula?!? Bankari znaju da nije realan! Jasno je da će se to prije ili kasnije slomiti!"
Teret izvoznicima treba smanjiti za iznos škara, a uvoznicima za isti iznos uvećati, time bi možda mogli riješiti i budžetske deficite, rekao je Ferdelji, ne objašnjavajući kako to zamišlja.
