Riječ je o jednom od stotinjak vrlo teških i vrlo emocionalnih svjedočanstava građana zaduženih u francima, koje je udruga Franak objavila u Crnoj knjizi, zbiru svjedočanstava ljudi dovedenih do propasti. Crnu knjigu su članovi udruge Franak u četvrtak, na desetke primjeraka, urudžbirali u Saboru – za svakog pojedinog zastupnika, kao i u Vladi na Markovom trgu za svakog ministra, zatim u HNB-u, upravama banaka i mnogim drugim institucijama.
"Knjigu smo uručili svima koji donose odluke, jer svi oni zajedno moraju i mogu nešto poduzeti. Unutra je tek stotinjak priča, ali, zapravo, samo jedno, isto svjedočanstvo, identično za svih stotinu tisuća zaduženih u CHF. To su svjedočanstva o golemim društvenim posljedicama koje su krediti u francima uzrokovali, autentične priče o, zbog kredita, raspadnutim brakovima, ostavljenoj djeci, bolestima i stresovima. To su priče o sto tisuća zaduženih u francima, ali, zapravo, o još tristo i više tisuća ljudi koji čine njihove obitelji", kazala je, predstavljajući knjigu, Petra Rodik, sociologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, i sama zadužena u francima.
Život na grbači roditelja
"Zbog teške situacije, suprug i ja smo se razveli, on je obolio na živce i otišao, ostavivši me s djecom u stanu na kredit od gotovo tri tisuće kuna na mjesec", jedna je priča samohrane majke, druga pak govori o muškarcu kojeg je ostavila supruga, prepustivši mu, uz alimentaciju za djecu, i plaćanje kredita za stan, piše Novi list.
Svi su dužnici priče u Crnoj knjizi pisali sami, potpisujući se s punim imenom ili, u najvećem broju slučajeva, pseudonimom. Riječ je, mahom, o ljudima između 30 i 40 godina, obrazovanim stručnjacima koji su se odlučivali na odlazak iz roditeljske kuće, na kredit kupovali krov nad glavom da bi se sada, u velikom broju, ponovno, s vlastitim obiteljima, vraćali u dom starih roditelja i njima na "grbaču". U međuvremenu su mnogi od njih ostali bez posla i plaće, a onda i bez stanova, ali i dalje s teretom kredita na leđima.
Bit će gore
Svakog dana bez doma u ovrsi ostaje šest obitelji, upozoravaju iz udruge Franak, napominjući da je samo lani bilo dvije tisuće ovrha, dok će ta brojka ove, a pogotovo sljedeće godine, biti i daleko veća.
"Neistina je da se ovdje radi o problemu lakomislenih ili neukih. U pitanju su golemi propusti državnih institucija koje su trebale spriječiti da se takvi, visokorizični krediti uopće nađu u ponudi. Nažalost, odgovorni na pozicijama vlasti i dalje to odbijaju priznati i ne suprotstavljaju se izopačenoj logici po kojoj plaćanje kamata ima prednost nad ljudskim životom", zaključuju "frankovci".
