Kako sada stvari stoje, svjetsko gospodarstvo ne čekaju baš bajni dani. Rast cijena energenata, velika inflacija, pa onda kao reakcija centralnih banaka dizanje kamatnih stopa u trenucima kada je svjetski oporavak nakon korona-krize još prilično krhak stvorili su potencijalno ubojiti koktel.
Logika centralnih banaka, američkog FED-a, i ECB-a je jasna - u svijetu je previše novca, što uzrokuje inflaciju odnosno poskupljenja pa će podizanjem kamatnih stopa "poskupjeti" novac i time smanjiti strelovit rast novčanica u opticaju. No, kamatne stope se obično dižu kada ekonomija buja i stope rasta su jako velike.
Svjetsko gospodarsko trenutno jest u rastu, no rat u Ukrajini i sve posljedične ekonomske krize koje taj rat veže, kao i korona-kriza iz koje je svijet ne tako davno izašao, taj rast ne čine toliko čvrstim.
Upravo zbog toga svijet sada strahuje od stagflacije, ekonomskog stanja u kojem se paralelno događaju inflacija i stagnacija, odnosno gospodarstvo ne raste i time se ne povećava zaposlenost. O tome pišu i analitičari britanske investicijske kompanije Charles Stanley Group.
Europska unija tako je bila prisiljena promijeniti svoj pristup uslijed rata u Ukrajini, pišu. Također, i korona-kriza je uzrokovala veliki poremećaj na tržištima. Prije covida, EU je imao jasno zacrtanu ekonomsku politiku s uobičajenim pravilima o dugu i deficitu. Na taj način ograničavale su se države članice koje bi se inače željele previše zadužiti u zajedničkoj valuti, s obzirom na niske kamatne stope. Ipak, većina država članica bila bi daleko iznad granice od 60 posto duga u odnosu na BDP, ali su bili pod stalnim pritiskom da počnu smanjivati taj dug. Proračunski deficit bio je ograničen na gornju granicu od tri posto.
Stagflacija je sadašnjost
Ove je godine brutalna Putinova invazija na Ukrajinu, državu blisko povezanu s Europskom unijom, poremetila opskrbne lance i povisila cijenu energije i hrane s obzirom na važnost Rusije i Ukrajine u tim dvama segmentima. Taj je rat uvjerio EU da želi krenuti u život bez obilnih zaliha ruskog uljena, plina i nafte, a samim time nestao je i nekadašnji entuzijazam za provedbu starih pravila o dugu i deficitu, navode analitičari Charles Stanley Groupa.
Tako se čini kako će Unija postati tolerantnija prema visokoj razini duga i shvaćati da neke zemlje moraju održavati proračunski deficit na većoj razini jer se bore protiv brze inflacije i usporavanje rasta.
Stagflacija od koje se strahuje zapravo je stvarnost. Njemačko gospodarstvo tako je palo u četvrtom tromjesečju 2021. godine, dok je inflacija iznosila 7,5 posto. U drugom tromjesečju 2022. nekoliko će se zemalja Europe boriti za rast BDP-a dok će cijene rasti nekoliko puta više od ciljane inflacije. Europska centralna banka je najavila da će povisiti kamatne stope, ali to neće još napraviti već nastavljaju s tiskanjem eura i kupnjom državnih obveznica kako bi kamatne stope za gospodarstvo ostale na niskim razinama. Protuinflacijske politike tako su stavljene na čekanje do srpnja, kada bi ECB mogao označiti kraj tiskanja novca.
'Ova inflacija nije kao dosadašnja'
Na problem inflacije upozorio je i ekonomist Marinko Škare, redoviti profesor na Fakultetu za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" iz Pule. "Ovo nije inflacija kao dosadašnje, ovo je strukturna inflacija uzrokovana financijskim ciklusima (tiskanjem novca zbog krize 2008.) i egzogenim šokovima (pandemija, rat u Ukrajini)", kazao je Škare u intervjuu za Net.hr.
"Problem inflacije, ne samo u Hrvatskoj, pa i u Europi i svijetu, dugi niz godina se naprosto negirao. Kao da je to sporadična pojava, odraz poslovnih ciklusa. No, podsjetio bih da je jedan od najvećih svjetskih ekonomista, A. W. Phillips, u jednom od svojih radova naglasio da svim ekonomskim procesima upravljaju tri sile: jedna je inflacija, odnosno cijene, drugo je proizvodnja, odnosno BDP, i treće je zaposlenost ili nezaposlenost. I bio je u pravu. I kad se dogodi pandemija ili ratovi, tu je ta sila, inflacija i ne može je se zaobilaziti. A mnogi jesu. Što se tiče Hrvatske, dva su ključna utjecaja. Prvo, pandemija. Prekinuli su se lanci opskrbe. Drugo, energetski šokovi, rast cijena energenata.
Što se tiče pucanja lanaca dobavljača, empirijski je dokazano da ti efekti traju 12-14 kvartala i očigledno je da još trpimo te efekte, ali nakon što oni prođu, doći će do stabilizacije i njihov utjecaj na cijene će slabiti. Što se pak tiče problema s energentima, do kojih je došlo zbog rata u Ukrajini, njihov efekt traje u prosjeku 18 kvartala, a mi smo nesumnjivo u tim kvartalima i ne može se očekivati nikakve pozitivnije vijesti što se tiče inflacije. Dakle, tek nakon tih 18 kvartala inflacija bi se mogla ustabiliti, i to sigurno ne na vrijednostima prije ovih šokova, bit će viša, ali ne bi trebalo biti toliko neizvjesnosti kao sada. Teoretski, tek u proljeće naredne godine bismo mogli očekivati usporavanje trendova, ali ukupno gledano – negativne učinke na standard građana treba očekivati u narednih 18 kvartala", rekao je Škare.
Inflacija u Hrvatskoj je iznad prosjeka EU
Ubojiti koktel tako bi mogao stići i u Hrvatsku, inflacija je već sada rekordna i u travnju je iznosila 9,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, smanjene su prognoze rasta našeg BDP-a, pa je tako procjena Europske komisije za Hrvatsku za 2022. godinu korigirana s 4,8 na 3,4 posto.
