Najoštrije podizanje kamatnih stopa od strane Europske stredišnje banke (ECB) u nekoliko desetljeća prelijeva se na tržište nekretnina.
Posljedično, cijene stambenih prostora u eurozoni mogle bi 'kaotično' pasti, budući da stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima, upozorila je u srijedu Europska središnja banka (ECB), navodi Reuters.
Jedan je to od nekoliko rizika koje je ECB istaknuo u svojoj analizi financijske stabilnosti. Drugi su: viši troškovi zaduživanja i sporiji gospodarski rast koji šteti tvrtkama i kućanstvima.
ECB od prošlog srpnja pokušava zauzdati inflaciju podizanjem kamatnih stopa, a u strogoj monetarnoj politici ustrajat će i u mjesecima koji dolaze, najavljuje Reuters. Ovo najoštrije podizanje kamatnih stopa unatrag nekoliko desetljeća počinje se polako osjećati i na tržištu nekretnina, koje je doživjelo procvat tijekom desetljeća dostupnih i povoljnih kredita.
Zemlje i gradovi pod povećanim rizikom
"Gledajući u budućnost, pad cijena (nekretnina) mogao bi postati kaotičan jer rastuće kamatne stope na nove hipotekarne zajmove sve više ugrožavaju njihovu dostupnost i povećavaju teret kamata po postojećim hipotekarnim kreditima", upozorio je ECB.
Posebno to vrijedi za zemlje u kojima prevladavaju hipotekarni zajmovi s promjenjivom kamatnom stopom, istaknula je banka, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ. Međutim, Reuters napominje da ECB-ovi podaci pokazuju kako su zemlje s najveći udjelom hipotekarnih kredita s promjenjivom stopom najveći u Portugalu, Španjolskoj i u baltičkim zemljama.
ECB je također upozorio da bi regije u kojima su institucionalni ulagači zauzeli velike pozicije na tržištu stambenih nekretnina mogle pretrpjeti veći udarac ako se kapital povuče. To uključuje Berlin, dijelove zapadne Njemačke i skupinu prijestolnica, poput Pariza, Madrida, Lisabona i Dublina.
ECB ističe da kućanstvima na ruku ide snažno tržište rada pa će vjerojatno manje građana imati problema s povratom kredita zbog gubitka posla, pokazuje analiza.
Faktori koji utječu na cijene nekretnina u Hrvatskoj
Podsjetimo, situaciju na hrvatskom tržištu nekretnina u travnju je komentirao u guverner HNB-a Boris Vujčić koji je tada izjavio kako se i kod nas može očekivati pad cijena nekretnina.
Snažan dosadašnji rast cijena nekretnina u Hrvatskoj guverner je objasnio niskim kamatama na kredite i niskim depozitnim stopama radi koji je dio ljudi štednju iz banaka počeo ulagati u nekretnine. Kazao je i kako je prelazak na euro potaknuo kupnju stanova odnosno, da je dio novca prije konverzije otišao u sektor nekretnina što je također potaknulo rast cijena. Nadalje, rast cijena uzrokovao je ulazak Hrvatske u Schengen što je nekretnine u Hrvatskoj učinilo atraktivnijima nego prije.
"I sada imamo dva faktora: rast kamatnih stopa koji djeluje da cijene padaju ili stabiliziraju se, ali imamo i efekt eurozone i Schengena koji dalje podržava cijene nekretnina. To vjerojatno znači da tržište postaje više fragmentirano, jer je recimo primorski dio za strane kupce sigurno atraktivniji nego unutrašnjost Hrvatske. Ali, vidjeli smo i da je broj transakcija već počeo padati. Ono što obično vidimo na tržištu nekretnina je da prvo pada broj transakcija, a nakon toga padaju cijene. Drugim riječima, ljudi još uvijek traže nerealne cijene, ne mogu prodati i onda slijedi pad cijena nekretnina. Na najvećem dijelu tržišta eurozone već vidimo pad cijena nekretnina", kazao je tada Vujčić.
