" Najveći strukturni problem našega gospodarstva jest mrtvi kapital koji leži u neuspješnim nekretninskim projektima i gospodarskog rasta neće biti sve dok se bilance hrvatskih tvrtki ne "očiste" od takvih projekata, kazao je zamjenik ministra financija, Boris Lalovac. Prema njegovim riječima, od 2008. do 2013. izgubljen je cijeli jedan državni proračun gledajući poslovanje poduzetnika mjereno njihovim prihodima (oko 100 milijardi kuna), te 102.000 radnih mjesta piše Slobodna Dalmacija.
"Glavni razlog za to nije svjetska financijska kriza, nego sustavno loše poslovne politike banaka i građevinara, te raznih nekretninskih developera, što se ogleda u njihovoj pretjeranoj zaduženosti koja iznosi 87,5 milijardi kuna, što je na razini svih plaća iz proračuna u tijeku jednog mandata Vlade."
Neoprezna ulaganja
"Prihod svih građevinara na razini je prihoda Ine i HEP-a zajedno (41 milijardu kuna), a zaduženost građevinara veća je od zaduženosti svih društava u trgovini i industriji zajedno (87,5 milijardi kuna), odnosno blizu polovine hrvatskog javnog duga RH", dodao je Linićev zamjenik, inzistirajući na tome da su nekretninski "vukovi s Wall Streeta" neopreznim ulaganjem najviše pridonijeli krahu domaćega gospodarstva.
Govoreći o neodgovornoj kreditnoj politici banaka, zamjenik ministra financija kazao je da se velike špekulacije nekretninama vide i kroz brojna projektna poduzeća.
"U 2013. godini bilo je 34.059 kompanija koje ostvaruju manje od 100.000 kuna godišnje, znači 8000 kuna mjesečno, odnosno nemaju prihoda ni za prosječnu bruto plaću. Te su kompanije zadužene prema bankama u iznosu većem od 12 milijardi kuna i ostvarile su kumulirani gubitak od 2,6 milijardi kuna. To govori o tome da banke nisu kreditirale tvrtke na osnovi nekog realnog poslovnog plana, nego su kreditirale špekulante koji su namjeravali zarađivati na preprodaji nekretnina" rekao je Lalovac.
Za sve su krive špekulacije
Bilance svih hrvatskih tvrtki pri tome pokazuju da su u posljednjih šest godina izgubile 62 milijarde kuna kapitala, a ukupne su investicije u privatnom sektoru pale s 89 milijardi kuna 2008. godine na 37 milijardi kuna u prošloj godini, dakle za 52 milijarde kuna.
"Za to nije glavni krivac ni svjetska kriza ni javna uprava, nego špekuliranje u nekretninskom biznisu. Problem nerentabilnih nekretninskih projekata pojavio se stoga i kao jedan od većih problema u procesima predstečajnih nagodbi, primjerice i kod tvrtki poput "Varteksa", Instituta IGH, "Đure Đakovića" i ostalih."
Naime, osnovni cilj predstečajnih nagodbi bio je odvojiti nekretninski biznis od njihova tekućeg poslovanja u osnovnoj djelatnosti. Taj dio dugova moraju snositi banke i oni koji su ulazili u takve projekte – smatra Lalovac. Zbog svega toga Lalovac je predložio da tvrtke i banke osnuju nekretninski fond ili više njih, koji bi eventualno mogli prodati stranim velikim nekretninskim fondovima.
"Vlada bi sa svoje strane vlasnicima nekretnina iz tih fondova odgodila ili smanjila plaćanje poreza na imovinu koji će stupiti na snagu 2016.", istaknuo je Linićev zamjenik.
Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta, kazala je za Slobodnu da je ta ideja relativno dobra, ali da je loša strana to što država nudi relaksiraniji porezni tretman u trenutku kad porez na nekretnine još ne postoji.
"Nisam sigurna hoće li to biti dovoljno realan stimulans tvrtkama i bankama, ali pritom svi moraju znati da se nekretninska kriza neće riješiti bez jačeg smanjivanja cijena nekretnina, odnosno bez veće realizacije gubitaka tvrtki i banaka koje su se bavile nekretninskim poslovima. To se ne bi dogodilo jedino kada bi se neprodani stanovi i drugi objekti mogli prodati po relativno visokim cijenama, a kako se stvari razvijaju, to se sigurno neće dogoditi jer je potrošačka moć građana mala i bit će još manja", istaknula je Vizek.
Prema njezinim procjenama, prosječna cijena stambenog kvadrata u Hrvatskoj trebala bi se kretati između 700 i 800 eura da bi odgovarala paritetima kupovne moći stanova u ostalom dijelu Europe.
Prosječne tražene cijene nekretnina na Jadranu kreću se trenutno na oko 1.600 eura, a u Zagrebu 1.560 eura po kvadratu. U manjim gradovima cijene su naravno već daleko niže. http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/243477/Default.aspx
