Četrnaest očajnika koji čekaju na Vladino čudo

30.12.2011.
9:57
VOYO logo

Naime, pred novom je Vladom veliki izazov rješavanja problema poduzeća tvrtki koje su pred stečajem ili u stečaju. Slučaj Đakovštine je presedan koji će imati vrlo teške posljedice na sve tvrtke koje su otišle u stečaj, jer je Vlada preuzela potraživanja radnika. Što je sa svim onima kojima država nije pomogla i hoće li nova Vlada jednima i dalje pogodovati zbog politike, a druge ostavljati sa strane?

Poslovni dnevnik odabrao je nekoliko primjera tvrtki koje nestrpljivo čekaju na poteze sada vladajuće Kukuriku koalicije. Iako je svaki slučaj priča za sebe, jedno je tim tvrtkama zajedničko: neredovite isplate plaća, neplaćanje doprinosa, pad broja zaposlenih i odlazak na burzu, dugovanja državi te u velikom broju podnesene kaznene prijave sindikata koje su mahom bez ishoda ili su odbačene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Đakovština opasan presedan

1. Prva je KIO Keramika sa sjedištem u Orahovici, sa 120 zaposlenih. Ta je tvrtka u stečaju od 2010. prodana u listopadu Keramiki Modus iz Vojnića u vlasništvu Samoborke za 46 milijuna kuna. Modus je zatvorio svoj pogon u Vojniću i pogon KIO-a u Rujevcu pokraj Dvora na Uni. Zaposleni koji su ostali bez posla traže isplatu svojih potraživanja, dio su dobili, no preostalih desetak milijuna kuna ne mogu dobiti ako se država ne odrekne svojih potraživanja u korist radnika - kao što je bilo u Đakovštini.

2. Tvrtka Herbos sa sjedištem u Sisku i 160 zaposlenih stečaj je otvorila 28. prosinca. Herbos je državi za poreze i doprinose za neisplaćene plaće dužan 43 milijuna kuna. Sada će nastojati da bez obzira na potraživanja od 164 milijuna kuna tvrtka koja ima osigurane poslove do lipnja 2012. nastavi raditi uz preustroj prema uzoru na Pevec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

3. Slavijatrans iz Petrinje s 27 zaposlenih otišao je u stečaj 7. prosinca, ali samo s preostalih 27 radnika od ukupno 114. Radnici potražuju šest plaća, ali se neće moći naplatiti u drugom isplatnom redu iz stečajne mase koje neće biti.

Deset godina radnici bez uplaćenih doprinosa

4. Lipik Glas iz Lipika s 230 zaposlenih teško proživljava i broj radnika se prepolovio, a plaće su smanjene 20% i dvije su iz ove godine neisplaćene. Talijanski poslodavac Augusto Gasparetto traži od Vlade ponovno preispitivanje programa pomoći preko modela A i B u kojim Lipik Glas nije mogao sudjelovati jer nije u 2009. poslovao s dobiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

5. Adriachem iz Kaštel Sućurca s 230 radnika je tvrtka u državnom vlasništvu, a radnicima se doprinosi ne uplaćuju posljednjih deset godina. U posljednje dvije godine na 14 raspisanih natječaja nitko je nije htio kupiti. Radnicima duguju plaće od travnja ove godine.

6. Lipovica iz Popovače sa 160 zaposlenih je tvornica koja je kao trgovačko društvo izdvojena 2002. godine iz zatvorskoga državnog sustava. Tijekom proteklog vremena smanjile su se plaće i došlo je do promjene uprave i vodstva sindikata. Zaposleni su sad pred pregovorima za kolektivne ugovore jer je došlo do povećanog obujma poslova. Prosječna bruto plaća u kompaniji iznosi 6.033 kune.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlasnik u zatvoru, plaće u blokadi

7. Dioki grupa s 1.200 zaposlenih u problemu je od ožujka 2011. godine, ponajprije zbog vlasničke strukture. Bez vlasničkog restrukturiranja teško se može očekivati nastavak rada za više od 1.200 radnika. Plaće za unatrag nekoliko mjeseci dobivene su zaslugom sindikata EKN-a i Ministarstva gospodarstva, a isplaćene su nakon što su INA i HEP deblokirali račune.

8. Enikom grupa iz Zagreba s dvjestotinjak zaposlenih plaće isplaćuje sa zakašnjenjem. Prošle je godine tvrtka imala gubitak od 15 mil. kuna, a direktor i jedan od vlasnika Ratimir Andrijanić otvorio je više tvrtki kćeri tako da se ljudi i imovina prebacuju iz jedne u drugu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

9. Željezara Sisak sa 100 zaposlenih neuspješno traži novog vlasnika kako bi se pokrenula proizvodnja. Do 31. siječnja 2012. u pogonu željezare će ostati oko stotinu radnika, koji su nužni kako bi vanjskim korisnicima energenata, a riječ je o 27 korisnika, isporučili struju i plin.

Bez plaće godinu i pol dana

10. Tankerkomerc iz Zadra sa 186 radnika ne isplaćuje plaće već godinu i pol dana. Bivši zaposlenici dobili su oko polovice dugovanja, dok preostali dug koji potražuje 120 radnika iznosi 5 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

11. Gaj FM iz Slatine s 52 zaposlenih otvorio je 29. prosinca drugi stečaj u tri godine. Radnici su formalno zaposleni, ali tvrtka za sada ne radi. U prvom stečaju tvrtku je kupio Milan Fehir, koji nije isplaćivao plaće i u kratkom vremenu napravio je gubitak od 87 milijuna kuna. Radnici koji su na burzi potražuju desetak milijuna kuna.

12. Industrogradnja iz Zagreba s 304 zaposlenika je u 2011. godini poslala u stečaj dvije tvrtke iz sastava Industrogradnje, Operativu Lomnica s 228 i Indostand s 55 zaposlenika. Bivši zaposlenici potražuju od 3 do 5 milijuna kuna, a radnici koji sada rade dobili su prošli tjedan plaću za ožujak 2011. Prijava za otvaranje stečaja podnesena je 19. studenoga 2010. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

13. Jadrankamen s Brača s 283 zaposlenika uskoro će se riješiti 83 radnika. Uprava želi restrukturirati tvrtku koja ima samo za prošlu godinu poslovni gubitak od 21 milijun kuna.

Lista bi se mogla nastaviti...

14. HTP Korčula s 239 radnika mogao bi otići u stečaj ako se ne provede restrukturiranje koje je trebalo ići prema modelu C, tako da se dio objekata koji nisu u izravnoj funkciji hotelskog poslovanja privatiziraju, odnosno prodaju i time riješe dugovi. HTP Korčula imao je 1,7 milijuna kuna gubitka za 2010. godinu. Plaće za 239 zaposlenih stižu sa zakašnjenjem i do četiri mjeseca, a problema ima i s kašnjenjem uplata doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Vlasnik HTP Korčula je AUDIO.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naravno, na ovoj bi se listi trebala naći i brodogradnja, na staklenim nogama je i Varteks, problem ima i Mikulićev Pan te mnoštvo malih i manje poznatih tvrtki...

Ukratko, preporuka jest da se odredi koje tvrtke mogu, a koje ne preživjeti i koje su vrijedne ulaganja kako bi opstale i s manjim brojem ljudi. Pogubno ih je likvidirati i ostaviti bankama da se naplaćuju iz imovine jer one imaju vremena čekati. Banke se ionako naplaćuju jer se osiguravaju imovinom, ali dobavljači, radnici, pa i država ostaju kratkih rukava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Gledaj od 29.travnja
VOYO logo